Dostupni linkovi

U Bosni i Hercegovini skoro 50 posto škola ne zadovoljava neke od kriterija utvrđenih u Sporazumu o pravima djece povratnika, koji su 2002. godine potpisali ministri obrazovanja na svim nivoima vlasti u BiH. Ovo se navodi u "Monitoringu i analizi provedbe Kriterija za školske nazive i obilježja", kojeg je provela Fondacija lokalne demokratije. Nazivi škola i neka obilježja u učionicama i dvorištima vrijeđaju manjinske nacionalne grupe, navodi se u Izvještaju.

Politička slika BiH preslikava se i na školstvo. Političari koji više od decenije obezbjeđuju sebi fotelje na osnovu nacionalne retorike pobrinuli su se da svoje biračko tijelo odškoluju od malih nogu. Tako u BiH još uvijek postoje dvije škole pod istim krovom u kojima je đacima različitih nacionalnosti zabranjeno da se igraju zajedno na velikom odmoru, ili škole u kojima nema WC-a, ali zato spomenici poput krsta i drugih vjerskih obilježja smješteni u dvorištima škola koštaju više nego li izgradnja nove zgrade. I za to kod bh. političara uvijek ima novca, dok su kompjuteri misaona imenica, osim ako se neka strana organizacija po zatvaranju svog ureda ne sjeti da ih donira.

Činjenice su to koje potkrepljuje i najnoviji izvještaj Fondacije lokalne demokratije i Ministarstva za ljudska prava BiH. Oni su pregledali 2.088 škola u BiH s ciljem utvrđivanja poštuju li se kriteriji naziva i obilježja u školama. Rezultati analize pokazuju da u 47 posto škola naziv, obilježje ili drugi elementi nisu u skladu sa postavljenim kriterijima o jednakopravnosti djece svih nacionalnosti. Edin Biščević, menadžer projekta:

„Kada je riječ o školskim nazivima, u Federaciji 72 škole ne zadovoljavaju ovaj kriterij, dok u RS-u njih 220. Školski nazivi s kojima smo se susretali su zaista različiti. Recimo, u RS-u uglavnom škole nose naziv Sveti Sava, što se kosi sa tačkom j kriterija, odnosno ne smiju nositi naziv po užem vjerskom obilježju. Kada je riječ o školskim simbolima, u Federaciji 205 škola nije u skladu s ovim kriterijem, dok je u RS-u 351 škola.“

No, izvještaj nije potpun jer lokalne vlasti u pojedinim kantonima nisu dale dozvolu da se izvrši analiza, napominje Saliha Đuderija, iz Ministarstva za ljudska prava BiH:

„Livanjski kanton i Zapadno-hercegovački kanton, tako da 153 škole ponovo će kod nas i u državnom izvještaju biti označene kao sporne škole zato što nadležne obrazovne vlasti tih kantona nisu dale dozvolu za ulazak i monitoring tih škola.“

Biščević ocjenjuje da nema dovoljno sluha među političarima za stvaranje boljih uslova za đake:

„Možemo reći da je posebno to izraženo kod područnih škola - da su škole dotrajale, neuslovne, djeca koriste poljski WC, postoji opasnost od obrušavanja, samim tim po sigurnost učenika. Zatim škole su, na šta se posebno žale nastavnici, neadekvatno opremljene, bez osnovnog pribora za održavanje nastave, koje, ustvari, nastavnici kupuju iz svog džepa. Zatim loša je putna komunikacija, nema cesta uopšte ili je makadam, blato. U Federaciji u školama sa bošnjačkom većinom izloženi su tespihi i Ku’ran, u školama sa hrvatskom većinom su izložene brojanice i razne ikone, isto i u školama u RS-u gdje su svi zidovi obloženi ili iscrtani ikonama.“

No, ima i pozitivnih primjera. Autori izvještaja posebno izdvajaju Brčko Distrikt u kojem su sve škole otklonile neprihvatljive diskriminatorne elemente i mogu poslužiti kao primjer ostalim sredinama.

Izvještaj će biti prezentiran Vijeću ministara, a potom i entitetskim vladama kaže Đuderija:

„Nakon toga slijediće obaveze nadležnih obrazovnih vlasti da sve nalaze i opservacije, koje su ovdje faktografski prikazane, budu uzete u obzir da bi vlade otklonile sve negativne pojave koje se nalaze u školama. Pritom smo svjesni činjenice da to neće ići lako, ali je suština da ovog puta nemaju izlaznu varijantu jer fakti su uslikani.“

Biščević podsjeća da je i reforma školstva jedan od uslova na putu ka evropskim integracijama. No, sudeći prema spremnosti političara da se uhvate u koštac sa ovim problemom, mnogo generacija će još proći kroz škole prije nego obrazovanje postane važnije od politike.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG