Dostupni linkovi

Srbija će ponuditi pravnu pomoć Karadžiću


Radovan Karadžić u sudnici Haškog tribunala
Radovan Karadžić u sudnici Haškog tribunala

Iz Beograda je najavljeno da će Srbija bivšem predsedniku RS Radovanu Karadžiću ponuditi pravnu i finansijsku pomoć za odbranu pred Haškim tribunalom. I dok za zvaničnike činjenica da je Karadžić uhapšen u Srbiji i da ga je Beograd izručio tribunalu predstavlja svojevrsnu pravnu obavezu, stručnjaci upozoravaju da Radovan Karadžić, koji je do hapšenja predstavljao jednu od ključnih prepreka za evrointegracije Srbije, nije njen državljanin.

Srbija će uskoro ponuditi pravnu pomoć za odbranu pred Haškim tribunalom Radovanu Karadžiću, bivšem predsedniku Republike Srpske koji je uhapšen u Srbiji, rekao je ambasador Srbije u Holandiji Radoslav Stojanović. On za naš program objašnjava da srpska vlada ne nudi pomoć zbog toga što saoseća s ovim haškim optuženikom:


“Kad se vratim u Hag, ja ću tražiti sastanak sa Radovanom Karadžićem po dužnosti predstavnika Srbije u Hagu, u Holandiji, jer on je uhapšen na teritoriji Republike Srbije i izručen od strane Vlade Republike Srbije. U tom razgovoru ja nemam sa njim da pričam o bilo čemu drugom već o onome što mi je dužnost, a to je da ga pitam da li smatra da Vlada Srbije može da mu pomogne u nekom smislu u njegovoj odbrani.”

To je sve što može da se kaže na ovu temu, kaže Stojanović, u okviru onoga što predstavlja na neki način pravnu obavezu Vlade Srbije i s druge strane pravo optuženog Karadžića da se obrati za pomoć Vladi Srbije u koncipiranju odbrane ako mu je potrebna, kao i da bi tako nešto bilo u interesu pravičnog suđenja:

“Ako on ima želju i smatra da Vlada Srbije može da mu pomogne time što bi mu recimo dala neka dokumenta koja su od interesa za njegovu odbranu, pa čak i finansijski on može da traži, i Vlada Srbije će to razmotriti i odgovoriti.”

Na ovu najavu zvaničnog Beograda prva reakcija jednog od Karadžićevih advokata Gorana Petronijevića je pitanje

zašto srpski ambsador u Holandiji to što najavljuje nije već uradio jer, kaže, imao je takvu obavezu kao predstavnik Srbije u zemlji u kojoj se nalazi Haški tribunal. No, na naše pitanje da li bi i šta Radovan Karadžić mogao da traži od države Srbije za svoju odbranu Petronijević kaže da bi se eventualna očekivanja Karadžića i njegove odbrane odnosila na stvaranje uslova za rad, pomoć u prikupljanju dokumenata i pristup svedocima:

“Sve ono što ima obavezu prema Tribunalu isto to država ima i prema optuženima i njegovoj odbrani. Što se tiče Karadžića, njegova situacija je specifična jer je on državljanin Republike Srpske, uhapšen je u Srbiji i izručen od strane Srbije. i tu je Srbija stavila svojevrsnu garanciju izručivši ga Haškom tribunalu, da je Srbija uverena da će Haški tribunal ispuniti sve standarde i obaveze koje su predviđene u zaštiti njegovih prava.”

Petronijević nije međutim, mogao da kaže i koja bi to konkretna dokumantacija bila tražena, na koje bi se događaje odnosila i koje bi svedoke tražili jer još uvek nemaju novu, izmenjenu optužnicu ali ono što sada može da kaže odnosi se na uslove za odbranu:

“Očekujemo od Republike Srpske i Srbije da se potrude da se stvore uslovi za odbranu Karadžića. I on, i njegova porodica, i sve što se pominje njegovim imenom, počev od Udruženja za istinu o Radovanu Karadžiću, su pod jednom jezivom medijskom i sveopštom drugom blokadom. Oni se nalaze na svim mogućim crnim listama raznoraznih organizacija i to su sve stvari koje ubuduće mogu da otežaju i odbranu, i način finansiranja, prikupljanja sredstava za to.”

Radovan Karadžić, nekadašnji predsednik Republike Srpske koji je do nedavno, pored Ratka Mladića, komandanta Vojske RS, bio jedan od najtraženijih haških begunaca u pritvoru Haškog tribunala je od 30. jula. Godinama je bio prepreka Srbiji i njenim građanima za približavanje Evropskoj uniji a samim tim i ekonomskom prosperitetu. Sada bi ti isti građani mogli i dalje da budu obavezni prema Karadžiću ukoliko mu država bude davala finansijsku pomoć. A da pri tome Karadžić nije ni državljanin Republike Srbije. Za Bojana Đurića iz Beogradskog centra za ljudska prava najava o pomoći Karadžiću je uspostavljanje ad hoc pravila:

“Da se u čitavu priču oko eventualne pomoći upliću neki vanpravni elementi kao što je činjenica da je Karadžić uhapšen na našoj teritoriji. Naravno da Republika Srbija, kao i sve druge države, imaju obavezu da postupaju u samom predmetu, da pružaju odgovarajuće dokumente ili odgovarajuće dokaze ukoliko strane u postupku to traže, ali to nikako ne obuhvata neku vrstu finansijske pomoći. U proteklih nekoliko godina Vlada je, od slučaja do slučaja, odobravala ovakvu pomoć na prilično netransparentan način, pogotovo u onoj fazi kada su bile aktuelne takozvane dobrovoljne predaje. Mislim da ta vrsta ponašanja nije pomogla ni samim optuženicima ni njihovim porodicama, a da je sa druge strane, u priličnoj meri ugrozila međunarodni položaj Srbije i njene interese.”

Osim toga, Đurić podseća da je Ustavni sud stavio privremeno van snage do konačne odluke o ustavnosti Zakon o pružanju pomoći haškim optuženicima, koji se odnosio pre svega na finansijsku pomoć, a koji je Skupština Srbija donela 2004. na početku mandata prve Vlade Vojislava Koštunice.

Radovan Karadžić, nekadašnji predsednik Republike Srpske koga Haško tužilaštvo tereti za genocid, istrebljenje, ubistvo, hotimično lišavanje života, progone, deportaciju, nečovečna dela, protivpravno terorisanje civila, uzimanje talaca u prvom pojavljivanju pred sudijom odložio je izjašnjavanje o krivici za 30 dana, što je 29. avgusta.

XS
SM
MD
LG