Dostupni linkovi

Policija može – kad hoće!


sa koncerta Marka Perkovića Thompsona

Proteklih je dana u Hrvatskoj zabilježeno više incidenata sa šovinističkim sadržajem. Objašnjenje dijelom leži u ljetnim vrućinama, ali mnogo više u besperspektivnosti što je osjećaju mladi vinovnici ovih incidenata. Incidenti su naišli na oštru osudu hrvatskih vlasti i predstavnika srpske zajednice.

Povećani broj incidenata sa šovinističkim sadržajem, ali i njihova oštra osuda od strane relevantnih faktora, a valja zabilježiti i da policija u provinciji mnogo efikasnije sprečava ustašku ikonografiju na Thompsonovim koncertima nego njihovi kolege u hrvatskoj metropoli – to su neki od naglasaka ovoga ljeta u Hrvatskoj. Nakon što je američki Hrvat Josip Bašan postavio u Slunju spomen-ploču ustaškom zapovjedniku Juri Francetiću, a ploču istog dana skinuli radnici slunjskog „Komunalca“. Lokalna policija kazala je kako nema elemenata kaznenog ni prekršajnog djela jer na ploči, osim Francetićevog imena i rečenice „slava mu“, nije bilo ustaške ikonografije.

Potpredsjednica vlade i dopredsjednica HDZ-a Jadranka Kosor je, boraveći jučer u Slunju, na upit novinara lokalnog „Radija Mrežnica“ bila mnogo oštrija u ocjeni:

«U Kaznenom zakonu postoji vrlo jasna kvalifikacija djela koja štete ugledu Republike Hrvatske, a postavljanje takve ploče sigurno šteti ugledu Republike Hrvatske jer to znači veličanje ustaštva. Stav hrvatske vlade je u tom smislu vrlo jasan i precizan – nikakvo veličanje ustaštva. Ako to šteti ugledu Hrvatske – a šteti – mislim da se tu mogu pronaći i elementi za podizanje prijave.»

Proslavu pravoslavnog blagdana Preobraženja Gospodnjeg u povratničkim sredinama u Lici i dalmatinskom zaleđu nisu omeli izolirani incidenti poput gaženja hrvatske zastave i izazivanja tučnjave u Mutiliću u udbinskoj općini ili policajca povrijeđenog bačenom bocom pive u proslavi u pravoslavnom manastiru Krka. Nepoznati počinitelji oštetili su i išarali „ocilima“ i spomenik poginulim hrvatskim vojnicima nedaleko Knina. To je postupak onih kojima smeta suživot u Kninu, u kojem se svakoga dana živi sve bolje, kaže zamjenik gradonačelnice Knina i predsjednik mjesnog vijeća srpske zajednice Dragan Jerković. On je duboko uvjeren da ovaj incident nisu napravili „domaći“:

«To nisu napravili ljudi koji ovdje žive. To vjerojatno rade takozvani ,vikendaši‘ i iskaljuju taj vandalizam koji u najvećoj mjeri smeta nama koji ovdje živimo.»

Pred koncert Marka Perkovića Thompsona, održan početkom tjedna u Virovitici, gdje je na vlasti inače HDZ predvođen kontroverznim bivšim ministrom policije Ivicom Kirinom, lokalna je policija javno upozorila sve moguće, ustašonostalgičare da će cijeli koncert biti sniman i da će svi sa ustaškom ikonografijom biti – kako to zakon i nalaže – prijavljeni. Rezultat: na vrlo dobro posjećenom koncertu bilo je pjevanja Thompsonovih pjesama, ali nije bilo niti kapa sa „U“, niti pozdravljanja. To je dokaz da se može, kad se hoće, kaže za naš radio profesor političke filozofije i analitičar Žarko Puhovski:

«Kad se poduzme neka profesionalno pristojna akcija kakvom se takve stvari sprječavaju, kao recimo sada u Virovitici, to sramoti one druge koji to nisu napravili, jer to pokazuje da se tako nešto može napraviti. Nije Virovitica bila okupirana, nisu policajci virili iz svakog ugla i tako dalje, nego su naprosto rekli – mi ćemo snimati i kaznit ćemo svakoga tko pokaže taj znak i time se stvar popravlja. Još bi samo trebalo doživjeti da konačno Thompson – što mi se čini malo vjerojatnim – promrmlja nekakvu rečenicu da osuđuje takve postupke i imali bismo više-manje normalnu situaciju. Nakon toga, tko ga hoće slušati neka izvoli, a mi ostali se ne moramo njime više baviti.»

Najveći dio onih koji ispisuju ili nose šovinističke znakove ili izvikuju takve parole, niti ne znaju što one znače, kaže Puhovski.

«To nisu nekakvi profilirani aktivisti desno radikalnih opcija, nego najčešće maloljetnici i mlađi punoljetnici, koji su na neki način difuzno svjesni da nemaju šansi u životu, pa pokušavaju na neki način skrenuti pažnju na sebe. Ti ljudi idu u nekakvu srednju školu, češće nego u gimnaziju, i statistički gledano nemaju šansu da ikada u životu dobiju posao. Oni to ne znaju, ali naprosto kapilarno osjećaju da su ljudi bez šanse.»

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG