Dostupni linkovi

Pitanje međusobnog odnosa građana i vlasti posebno je zanimljiva tema u nedemokratskim zemljama ili onima u kojima je demokratija u povoju. Na Balkanu i u Crnoj Gori danas je u fokusu zbog ratnih devedesetih i dilema da li je vlast imala podršku građana za ono što je radila ili je radila što je htjela manipulišući neobaviještenim građanima. Kako personalno ista vlast danas ima potpuno drugi koncept, ali uz tu podršku građana nameću se neka zanimljiva pitanja.

Odnos građana i vlasti zadire u najdublje kulturološke, identitetske i uopšte civilizacijske probleme jednog društva. U Crnoj Gori odnos građana na prema vlasti dominantno izvire iz višedecenijskog iskustva, kaže predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika Milorad Popović:

"Kojemu je vlast, kolokvijalno govoreći i mast i čast. Ako se podsjetimo da je u zadnjih 150 godina od 1860. godine do danas su se faktički primijenile samo četiri vlasti. Kralj Nikola je vladao 58 godina, režim Srpske Karađorđevićevske stranke do Drugog svjetskog rata do '90. godine je bio komunizam i od '90. do 2008. godine na vlasti imamo DPS u ovoj ili onoj formi."

Iz samog tog iskustva lako je izvući zaključak zašto su vlasti toliko arogantne:

"To izvire iz nekog vremenskog poimanja vlasti koje je gotovo obogovotvoreno. S druge strane, kod nas je jednaki problem i alternativa. U samoj političkoj i kulturnoj eliti koja je na neki način, na neki ili svaki način, opozicija vlasti vrlo je sužen krug ideja koje bi suštinski mijenjale navike, kvalitet života i samih demokratskih diskursa."

RSE: Da li su građani ovdje uopšte u stanju da shvate ono što se zove vlast, servis građana?

Popović: U velikom slučaju mislim da ne, a drugo, javni diskurs u Crnoj Gori, posebno mediji, u velikoj mjeri su tabloidizirani i taj se racionalizam umnogome kontraminira, devastira određenu društvenu i političku kulturu koja bi bila primjerena jednom modernom, civilizacijskom prostoru.

Posebno zanimljivo pitanje za Crnu Goru kao i većinu balkanskih zemalja je interpretacija i percepcija i građana i vlasti krvavog raspada Jugslavije i uloge jednih i drugih u tome. Iako bi posmatrači sa strane rekli da se usvajaju evropski i civilizacijski standardi, da se greške vide i zbog njihovih posljedica duboko kroje konkretni postupci, ne samo deklarativnog osuđivanja zločina i zločinaca, već i procesuiranja zločina, te prihvatanja moralne i materijalne odgovornosti govore sasvim suprotno. Vlast bi rado da zaboravi svoju ulogu umanji ili uljepša, dok joj sa druge strane građani pomažu u tome:

"Jer je većina građana podržavala tu vlast u ono vrijeme kada su oni imali potpuno suprotnu politiku u pogledu Crne Gore, ratova na Balkanu i tako dalje i danas. Ona većina koja je onda podržavala ovu vlast velikim dijelom je podržava i danas i ta promjena je manjim dijelom neko otrežnjenje, a većim dijelom ustvari ide iz jedne pragmatične svijesti da je taj koncept poražen i da se danas treba okrenuti nekim novim realnostima."

I građanstvo ili oni dijelovi društva koji to pokušavaju biti često su po sudu profesora etike i filozofije Milenka Perovića skloni kalkulativnom ili oportunom ponašanju prema vlasti iz sopstvenih interesa:

"To je jedan, po mom sudu, začarani krug uzajamnog uslovljavanja koji se ne da tako lako presjeći. Drugim riječima, građanstvo nije naivno, naprotiv, ono se ponaša itekako licemjerno jer da se ne ponaša tako ne bi bilo moguće, bar ne u klasičnim oblicima, da nam se dešava ono što nam se dešavalo u posljednjih dvadeset godina."

Javno mnjenje u Crnoj Gori, prema riječima profesora Perovića, počiva na nevjerovatno kratkom pamćenju:

"Na svjesnom skraćivanju pamćenja kao da se ne zna kakvu su ulogu ili kakve su uloge igrali u ovih dvadeset godina pojedini ljudi, ne samo iz policijsko političkog establišmenta, nego i iz ovoga novinarskog establišmenta."

RSE: Da li je to stid ili pragmatizam?

Perović: Ja mislim da nije u pitanju stid. Isti oni koji su prije dvadesetak godina pozivali na takozvani sveti definitivni rat protiv Hrvatske i Bosne danas će takođe pozivati na nešto drugo u zavisnosti od toga što im politički moćnici kažu da je u ovom trenutku oportuno. U pitanju je jedna najordinarnija poslušnička oportunistička psihologija koja je, strateški gledano, za Crnu Goru izuzetno štetna.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG