Dostupni linkovi

Ustavne promjene na dugom štapu


Sarajevo, zgrada institucija BiH

Tokom susreta koje ovih dana održava visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Miroslav Lajčak pojedinačno sa liderima najjačih bh. političkih partija, u središte pažnje je postavljeno pitanje refome tzv. dejtonskog ustava. Za ovaj dokument se odavno tvrdi da je poslije toliko godina postao “tijesna košulja”. Međutim, i dalje nema minimuma zajedničkog političkog stava za neophodne promjene.

Stav predstavnika vlasti u Republici Srpskoj o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini nije promijenjen i već godinama je poznat bh. javnosti. Niko od čelnih ljudi u tom bh. entitetu ne želi promjene Ustava koje bi dovodile u pitanje opstanak RS-a. Predsjednik tog bh. entiteta Rajko Kuzmanović kaže da ne dolazi u obzir nikakva totalna promjena Ustava jer to ne dozvoljavaju političke prilike u zemlji, kao i da za tim ni nema potrebe:

„Mi u RS ne smatramo da Ustav RS i Ustav BiH su dobar okvir za dalji razvoj RS-a i BiH i njene stabilizacije svjesni da ima nekih elemenata koje bi trebalo mijenjati. I mi ćemo prihvatiti to, ali da to bude samo unaprijed dogovoreno koji je to nivo promjena.“

Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kaže da je skeptičan u vezi sa budućim razgovorima o ustavnim promjenama u zemlji:

„Skeptičan sam zbog toga što mislim da nije BiH nefunkcionalna zbog Dejtonskog mirovnog sporazuma nego zbog neprincipijelnih izmjena Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mnogo bolje, mnogo lakše, mnogo efikasnije bilo bi u BiH da smo na izvornom Dejtonu, bez njegovih promjena.“

Nepromijenjeni stavovi su i kod predstavnika stranaka sa područja Federacije BiH. Za njih je suština ustavnih promjena ukidanje RS-a. Tako predsjednik SDA Sulejman Tihić smatra da je sa ustavnim mehanizmima kojima raspolaže Milorad Dodik teško provoditi reforme:

„RS jeste problem funkcionisanja BiH. Njeno postojanje jeste problem funkcionisanja BiH. BiH ne može funkcionisati s ovakvim entitetom, pogotovo s ovakvom politikom kakva se vodi sada u entitetu jer ona koči procese integracije kako unutar BiH tako i u Evropsku uniju, odnosno u euroatlantske integracije.“

Za predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, hrvatski narod u BiH je najugroženiji jer je najmalobrojniji:

„Mi želimo osigurati apsolutnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana u BiH, ali u BiH. I sve one špekulacije o bilo kakvoj formi podjele nama su neprihvatljive kao takve.“

Predstavnici opozicionih partija, ali i pravni stručnjaci ocjenjuju kako se o ustavnim promjenama ne može govoriti uoči izbora, te da se ta tema trenutno koristi isključivo u predizborne svrhe. Sa druge strane, kako kažu, s ovakvim oprečnim mišljenjima političkih lidera, prema kojim su jedni za opstanak RS-a, a drugi protiv toga, do ustavnih reformi ne može doći.

Jedina šansa, smatra predsjednik DNZ-a Rifat Dolić je snažnija uloga međunarodne zajednice u BiH prilikom razgovora o promjeni Ustava:

„Ja sam veliki pristalica toga da EU i međunarodna zajednica prema svim akterima sadašnje politike koji zaoštravaju pozicije pred ustavne promjene moraju pokrenuti mehanizme da ih u tome, ako ništa drugo, ograniče ako već ne mogu spriječavati. Bez toga bojim se da ustavne promjene u BiH mogu biti samo jedna duga priča i duga zabava za medije i građane BiH.“

Poslanik SDP-a u BiH Jozo Križanović:

„Preostaje nam ipak očekivanje da mora doći do većeg angažmana međunarodne zajednice da se otvore ti razgovori. Jer, vidite, kad god se pomenu ustavne promjene, odmah se zauzimaju pozicije koje su ekstremno suprotne i one ne mogu dovesti ni do razgovora, a kamoli do nekakvog rezultata.“

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka također smatra da bez međunarodne zajednice nije moguće doći do novog ustava. Na naše pitanje da li se može očekivati aktivnija uloga evropskih i američkih zvaničnika u BiH ako se zna da je njihova politika u posljednje vrijeme svedena na “nemiješanje”, kao i stavljanje akcenta na postizanje konsenzusa političkih lidera oko svih pitanja, pa i Ustava, Trnka odgovara:

„Kako će se postići dogovor o ustavnim promjenama u koncezusu ako jedna strana ima poziciju da može ultimativno postavljati zahtjeve koji odgovaraju njenom konceptu? Prema tome, nerealna je pozicija međunarodne zajednice ako očekuje da će domaći faktori uspjeti da prihvate određena rješenja u takvoj situaciji.“

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG