Dostupni linkovi

Tragedije na putevima širom BiH


Automobil nakon jedne od saobraćajnih nesreća u avgustu u BiH, Foto: Nezavisne novine
Automobil nakon jedne od saobraćajnih nesreća u avgustu u BiH, Foto: Nezavisne novine

Saobraćajnice u BiH svakodnevno uzimaju nove žrtve i to najčešće među mladim ljudima. Vikendi su posebno tragični, kao što je ovaj posljednji, kada je samo u nekoliko sati pogunilo šest osoba.

U saobraćajnim nesrećama koje su se dogodile proteklog vikenda u Bosni i Hercegovini osam ljudi je poginulo. Samo u nedjelju za četiri sata život je izgubilo šest mladih osoba u dobi od 19 do 28 godina života. Najčešći uzrok saobraćajnih nesreća je ljudska nepažnja, kaže portparol MUP-a Zeničko-dobojskog kantona Senahid Hasić:

„Ono što je evidentno jeste da se najčešće mlađi vozači pojavljuju kao lica, odnosno vozači koji nepoštivanjem saobraćajnih propisa uzrokuju saobraćajne nezgode. Nažalost, određen broj saobraćajnih nezgoda ima i ove teške posljedice. Uglavnom uzroci saobraćajnih nezgoda su nepoštivanje saobraćajnih propisa prije svega u pogledu brzine kretanja vozila, zatim nepropisno preticanje.“

Prema podacima Auto-moto kluba BiH (BIHAMK), tokom vikenda u saobraćajnim nezgodama teže je povrijeđeno 38 osoba, a 71 imala je lakše tjelesne povrede. Najveći broj saobraćajnih nezgoda sa fatalnim posljedicama po učesnike u saobraćaju dešavaju se na magistralnim cestama, pokazala je analaza koju je uradio BIHAMK. Statistika pokazuje i druge trendove, naglašava Alma Adilović - Crnomerović iz BIHAMK-a:

„Praksa je, slijedeći ove naše statistike, odnosno analize, pokazala da u ljetnim mjesecima se dešava najveći broj saobraćajnih nezgoda. Jedan od najčešćih uzroka je prekoračenje brzine, odnosno konzumacija alkohola, i opojnih droga.“

Za česte i teške saobraćajne nesreće koje se dešavaju na putevima u BiH može se okriviti sistem, i to u najširem smislu, smatra inžinjer saobraćaja iz Zenice Akif Smailhodžić:

„Saobraćaj je u osnovi organizovana djelatnost, znači ne trpi improvizacije. Nažalost, na našim putevima se to dešava u najširem smislu - od projektovanja, izvođenja radova, od realizacije saobraćaja, tehničkih pregleda vozila, organizatora kontrole, regulisanja, sve se jednostavno improvizuje.“

U BiH se voze automobili stari i po 20 godina, čija se tehnička ispravnost ispituje na nekorektan način. Slaba je kontrola, ali i edukacija učesnika u saobraćaju. Nedovoljno se ulaže u obnovu saobraćajnica. Dok evropske zemlje izdvajaju od 25 do 30 % iz cijene litre goriva, taj postotak u BiH iznosi samo 7%, naglašava ekspert za saobraćaj Mehmed Bublin:

„Rješenje je u sistemu koji bi trebalo da se od države do mjesne zajednice organizuje da svako ima svoj dio odgovornosti vezan za bezbjednost saobraćaja. Naravno da je rješenje i u kvalitetnijim putevima. Evropa je izgradnjom autoputeva obezbijedila četiri puta sigurniji saobraćaj nego što je inače uobičajeno na standardnim putevima. Znači, autoputevi su sigurniji. Mi se po bezbjednosti saobraćaja nalazimo negdje sedamedesetih godina kada je Evropa imala te probleme. Znači imamo najlošije uslove bezbjednosti u Evropi, 10 do 15 puta je više usmrćenih na milijardu kilometara nego što ima danas prosjek Evrope.“

Građani su svjesni kakvo je stanje u saobraćaju. Ne osjećaju se sigurno na putevima:

„Prilično nesigurnom. Jako puno vremena provodim na točkovima tako da sam prilično nesigurno. Više zbog drugih vozača nego zbog sebe same.“

„U vezi sa sigurnosti saobraćaja, vidjeli ste sad - hitna pomoć prolazi, neće niko da stane. Nema tu sigurnosti u saobraćaju. Ljudi nemaju uopšte kulture.“

„Ceste su nam katastrofa, vozači nisu baš puno bolji, mada mislim da tu ima i jako dobrih i jako loših vozača. A što se tiče sigurnosti na cestama, mislim koliko su krivi vozači za sigurnost, toliko je kriva i policija koja ne radi u principu svoj posao.“

„Stvarno je katastrofa. Mladi piju, slušaju bučnu muziku, neiskusni vozači i, žao mi je, jako puno ginu.“

XS
SM
MD
LG