Dostupni linkovi

Četvorica optuženih za ratni zločin nad dubrovačkim civilima, počinjen u vojnom logoru Morinj koji je bio smješten na crnogorskoj obali, nalaze se u pritvoru. Još je, međutim, neriješeno pitanje šta će biti sa sudskim procesom protiv preostale dvojice optuženika koji se nalaze u Srbiji i od kojih jedan najvjerovatnije ima srpsko državljanstvo.

Odluka Višeg suda u Podgorici koji je uvažio predlog tužilaštva i odredio pritvor šestorici pripadnika i rezervista bivše JNA, optuženih da su početkom devedesetih u logoru Morinj mučili 169 ratnih zarobljenika dovedenih sa dubrovačkog područja u Hrvatskoj je, kaže Luko Brailo, hrvatski novinar koji godinama prati ovaj proces, dočekan sa nadom da je ovaj slučaj konačno pokrenut sa mrtve tačke. Razlog situacije, kaže Brailo, sa naročitom pažnjom prati Udruženje dubrovačkih logoraša:

"U ovome trenutku se, naravno, s velikom pažnjom prati što je sa preostalom dvojicom koji bi trebalo biti privedeni: riječ je o Ivu Menzalinu iz Kotora kojega su u toku rata u Morinju, on je imao nadimak Kuhar i drugi je bio jedan od ovih isljednika Zlatko Tarle za kojega se zna da je od '97. u Beogradu. Što i kako će se dalje odvijati u postupku stvarno bi bilo pretenciozno s moje strane izrazit bilo kakva očekivanja."

Po zahtjevu crnogorskog tužilaštva iza rešetaka su se našli: Mladen Govedarica, Ivo Gojnić, Špiro Lučić i Boro Gligić. Optuženi Zlatko Tarle odavno živi u Beogradu i pretpostavlja se da ima srpsko državljanstvo, dok je Ivo Menzalin, navode mediji pozivajući se na nezvanične i neprovjerene izvore, odnedavno u Beogradu. Koordinatorka Centra za humanitarno pravo Srbije Nataša Kandić kaže da je upravo zbog ovakvih slučajeva neophodno uspostaviti efikasniju saradnju tužilaštava u regionu:

"Veoma, veoma uočljivi ti problemi koji se javljaju u tome što se neki protiv kojih se vodi postupak u jednom tužilaštvu nalaze na teritoriji druge države. Pošto ustavi svih država zabranjuju ekstradiciju. O ovom slučaju Morinj se razgovara i čini se da nema drugog rešenja nego da se napravi jedan sporazum koji će da omogući da se dogovorom dođe do jednog potpunog slučaja, odnosno da ne dođe do cepanja slučaja. Tako da se jedan deo Morinja vodi u Crnoj Gori, a drugi deo pred Većem za ratni zločin u Beogradu. Mislim da postoji dogovor kako će se ponašati i kako postupati u tim slučajevima. To je pre svega važno zbog efikasnosti suđenja, zbog jednog pravičnog suđenja."

Kakava je sudbina procesa protiv dvojice optuženih koji se navodno nalaze u Beogradu još nije poznato niti se pouzdano zna da li oni u Srbiji imaju državljanstvo ili samo registrovano probivalište. Ako se radi o stranim državljanima šanse za izručenje praktično ne postoje, kaže za naš radio pravni ekspert Blagota Mitrić:

"Kod činjenice kada su optuženici strani državljani, u ovom slučaju se pretpostavlja da jedan od njih ima srpsko državljanstvo ili srbijansko, onda jedini pravni put kod činjenice i okolnosti da Ustav Srbije zabranjuje ekstradiciju domaćih državljana da mu sude srpski sudovi ukoliko crnogorsko tužilaštvo dokaže njegovu krivicu. Zaključivanje bilo kakvih drugih pravnih aranžmana u vidu nekakvih međudržavnih ugovora o pravnoj pomoći pada u vodu jer je Ustavna norma tu izričita, mada pravo reći nijesu baš ni Srbija ni mnoge druge države toliko principijelne u skladu te norme. U mnogim slučajevima, to znamo iz prakse."

RSE: Da li mogućnost da optuženi imaju i srpsko i crnogorsko državljanstvo nešto mijenja?

Mitrić: To je takozvani sukob državljanstva koji se pojavljuje u međunarodnom pravu i on se rješava na način što se nadležni organ koji odlučuje o ekstradiciji gleda, narodski rečeno, na čijoj strani prevaga se čini. Dakle, na prvom mjestu u kojoj mu je državi dom, na drugom u kojoj državi ima radni odnos, treće u kojoj državi ima imovinu, četvrto đe mu živi porodica i tako dalje. To su sve činjenice na osnovu kojih se dolazi do takozvanog efektivnog državljanstva i onda se na bazi toga odlučuje koja će mu država suditi.

Šestorica optuženih pripadnika JNA terete se za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, mučenje i nečovječno postupanje prema 169 ratnih zarobljenika koji su tokom agresije na Hrvatsku zarobljeni u dubrovačkom području i odvedeni u logor Morinj na crnogorskoj obali.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG