Dostupni linkovi

Odnosi sa SAD u uzlaznoj liniji


Miodrag Vlahović, ambasador Crne Gore u Vašingtonu

"Za Crnu Goru je veoma značajno da SAD pokazuju kontinuirani interes da nas podrže, da postoji i finansijska i profesionalna i stručna i svaka druga podrška, da su značajne instance našeg ukupnog državnog ustrojstva povezane, da državne uprave sarađuju," kaže u intervjuu za RSE Miodrag Vlahović, ambasador Crne Gore u Vašingtonu.

RSE: Gospodine Vlahoviću, stabilni i dobri politički odnosi između Sjedinjenih Država i Crne Gore su nesporni. To se može čuti kako od domaćih tako i američkih zvaničnika, međutim, reklo bi se da ekonomska saradnja između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država ne prati te političke odnose. Američkog kapitala ima najmanje u Crnoj Gori. Zašto je to po Vama tako?
Vlahović: Prije svega da potvrdim da su zaista odnosi izvanredni, da su u uzlaznoj liniji, da postoji razumijevanje, podrška, jedna dobra namjera sa obje strane i što je za nas veoma značajno jedna kontinuirana spremnost američke adminisitracije i svih drugih instanci te zemlje da podrže Crnu Goru u njenom demokratskom preobražaju i razvoju poslije povraćaja nezavisnosti. Što se tiče američkih investicija one naravno nijesu na posljednjem mjestu, ali su toliko nisko u odnosu na investicije iz drugih zemalja manje značajne da to jednostavno ne može da zadovolji niti Crnu Goru niti Sjedinjene Države, to jest, njihovu poslovnu zajednicu. Mi smo imali priliku u više navrata da potvrdimo sa naše strane jednu iskrenu želju i težnju crnogorske Vlade i svih instanci koje se bave stranim investicijama da povećamo prisustvo američkog kapitala u našoj zemlji. U tom smislu pomenuo bih zaista uspješnu posjetu prije jedno dva i po mjeseca, ako se ne varam, već je toliko prošlo, ministra za ekonomski razvoj gospodina Gvozdenovića gdje smo i u Vašingtonu u Baltimoru i u samom Njujorku imali prilike u više navrata da potvrdimo ovo o čemu o govorim.
Čini mi se da nijesam zaboravio da ukupne američke investicije u Crnoj Gori jedva prelaze 60 miliona eura i svakako da to nije situacija koja je održiva. Ono što s jedne strane mogu da potvrdim jeste da se i preko ambasade iskazuje taj interes za prisustvo investiciono, to jest, ekonomsko u Crnoj Gori i kao što sam u nekim drugim medijima kazao ovih dana postoje sasvim jasne najave da će značajne američke kompanije ili konzorcijumi američkih kompanija ili njihove poslovne grupacije zajedno sa nekim evropskim kompanijama biti prisutne na tenderima koji će tokom ove godine biti organizovani za značajne kapacitete na našem primorju. Tu govorim o Adi Bojani o Velikoj Plaži, eventualno Valdanosu i nekim drugim pozicijama koje su veoma atraktivne. Američke su firme takođe zainteresovane i već su iskazale interes za učešće u budućim infrastrukturnim projektima, prije svega, Jadransko jonskoj cesti, ali ne treba smetnuti s uma ili kako bi kazao treba računati na to da i za izgradnju puta Bar Boljari može biti uključen američki kapital.
RSE: Da li su problem eventualno pravila poslovanja i zakonodavni okvir koji u Crnoj Gori ipak nijesu na nivou standarda koji su prihvatljivi za poslovne ljude i korporacije iz Sjedinjenih Država?
Ukoliko jedan ili dva detalja, ma koliko se nama ovdje u Crnoj Gori činili manje značajnim, nijesu unaprijed poznati ili nijesu dobro definisani, to dekuražirajuće utiče na mogućnosti i na uopšte formulaciju poslovne ponude...
Vlahović:
Tačno je da možemo tražiti neke od razloga u percepciji sa američke strane poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, mislim da je to najprecizniji izraz, u poslovnoj zajednici i percepciji u Americi kakav je poslovni ambijent ne samo u Crnoj Gori nego i u ovom dijelu Evrope s jedne strane, a sa druge ono što sam imao prilike i neposredno da se uvjerim činjenica je da američke kompanije da američki poslovni ljudi mnogo detaljnije, mnogo minucioznije od poslovnih poduhavata koji dolaze sa drugih strana svijeta ulaze u razmatranje i razmišljanje o mogućnosti o interesu da budu uključeni u neki od razvojnih poduhvata ili od nekih značajnih investicionih poduhvata u našoj zemlji. Ukoliko jedan ili dva detalja, ma koliko se nama ovdje u Crnoj Gori činili manje značajnim, nijesu unaprijed poznati ili nijesu dobro definisani, to dekuražirajuće utiče na mogućnosti i na uopšte formulaciju poslovne ponude. Ja sam imao prilike da se uvjerim da su istina i na sreću taj interes zbog toga nije prekinut, ali u svakoj situaciji kada je sa naše strane nedovoljno definisana, bar kako to Amerikanci vide, poslovna i pravna situacija u pojedinačnom projektu to obeshrabrujuće djeluje na potencijalnog investitora. Tako da sa veoma korektno interpretirano, može se reći da je za Crnu Goru svakako u interesu da neke od nepoznanica koje prate velike projekte kod nas, prije svega na one koji se odnose na turističku privredu, a tu je dominantan problem svojinskih odnosa, da to treba mnogo pažljivije, mnogo detaljnije pripremiti kako bi imali iz Sjedinjenih Država izražen interes kao što on uostalom postoji za svaki od tih pojedinačnih projekata.
RSE: Da se vratimo još malo na političke odnose. Nedavno smo imali presudu u Višem sudu optuženima za pripremu terorističkih projekata i uhapšenih u policijskoj akciji Orlov let. S obzirom da u toj grupi ima nekoliko američkih državljana bila je logična zainteresovanost američke administracije za taj slučaj. Da li ima bilo kakvih komentara, očekivanja ili bilo kakvih reakcija nakon presude i da li očekujete bilo kakve reakcije?
Vlahović: Koliko je meni poznato ne još uvijek. Ja sam ovdje u Crnoj Gori i biću krajem mjeseca nazad u Vašingtonu. Ono što mogu da kažem povodom tog pitanja, a što sam već i u nekim od crnogorskih medija i pisanih i elektronskih oko toga izjavio jeste da smo mi od početka cijelog slučaja i suđenja imali sa strane američke administracije prije svega, ali u krajnje prijateljskoj i korektnoj formi, izražen zahtjev da se to suđenje, da se čitav proces i postupak što prije završi, naravno u razumnom roku s jedne strane i s druge, pitanja koja su se odnosila na navodnu zloupotrebu, to jest, prekoračnje sile pri samom hapšenju optuženih. Mi u komunikaciji sa američkom administracijom imali samo o ovoj formi iskazan interes, dok je lobiranje u američkom sistemu ne samo legitimno nego i legalno. Od strane nekoliko kancelarija sa Kapitol Hila i samog Kongresa bilo da se radi o Predstavničkom domu ili o Senatu iz nekoliko kancelarija imali smo kontinuiran interes za ovaj slučaj što predstavlja jednu tradicionalnu ili uobičajenu formu političke komunikacije i djelovanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Sve u svemu, čitave naše mnogobrojne zvanične posjete koje su bile u posljednjih godinu i po dana ova tama se sasvim marginalno i u najprijateljskijoj formi pominjala sa američke strane i u tom smislu je sasvim jasno da je za Crnu Goru od velikog interesa, ne samo zbog toga što se tu radi o četiri američka državljana nego i inače radi o stvarima o situacijama i o problemima koji su zajednički za Sjedinjene Američke Države i Crnu Goru da postoji jedno izuzetno dobro razumijevanje i komunikacija i saradnja između odgovarajućih službi i u jednoj i u drugoj administraciji.
RSE: Objavljeno je da je Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država delegiralo pomoćnika američkog državnog tužioca za stalnog pravnog savjetnika u Crnoj Gori. Da li to znači da i američka administracija situaciju u pravosuđu procjenjuje kao problematičnu, kao uostalom i dobar dio javnosti u Crnoj Gori?
Vlahović: Ja mislim da je i zvanična crnogorska pozicija zna da je potrebno pomoći našem pravosuđu i obezbjediti njegov razvoj i njegovu punu profesionalizaciju i mogućnost da ono u svim svojim karakteristikama bude standardizovano sa onim vrijednostima, načelima i dostignućima koji su prisutni u onim zemljama čijem društvu mi težimo tako da bih prisustvo i podršku američke administracije i uopšte Sjedinjenih Američkih Država i u tom kontekstu u Crnoj Gori posmatrao sa one strane koju Crna Gora pozdravlja. To nije nametnuta ili oktroisana podrška nego je proizvod naše ukupne saradnje, kao što ste na početku kazali, veoma uspješne i komunikacije i saradnje koja se zasniva na jednom velikom prijateljstvu, jednoj otvorenosti, jednoj komunikaciji između dvije zemlje.
RSE: Upravo ste rekli da nema oblasti koju Sjedinjene Američke Države nijesu pomogle Crnoj Gori. Koliko su američki zvaničnici zadovoljni razultatima postignutim u Crnoj Gori i da li oni vide napredak?
Ono što je svakako značajno da se budući crnogorski razvoj i korekcija u svim onim segmentima sistema koji su neophodne i o čemu postoji svijest i ovdje kod nas u Crnoj Gori da je za to potrebno vrijeme, da je za to potreban jedan koncentrisani napor, politička volja koja Crnoj Gori ne nedostaje...
Vlahović:
Ako je crnogorski ambasador u Vašingtonu relevantna instanca za utisak o tom pitanju moj skromni utisak je da postoji izraženo zadovoljstvo što ne znači da ne postoji svijest, međutim, ono nije samo jednostrano američko nego obostrano da postoji još mnogo toga što treba učiniti. Ono što je svakako značajno da se budući crnogorski razvoj i korekcija u svim onim segmentima sistema koji su neophodne i o čemu postoji svijest i ovdje kod nas u Crnoj Gori da je za to potrebno vrijeme, da je za to potreban jedan koncentrisani napor, politička volja koja Crnoj Gori ne nedostaje. Da li neki od tih procesa i reformi idu onim tokom ili onim tempom koji bi svi mi željeli da to bude slučaj to je drugo pitanje. U svakom slučaju za Crnu Goru je veoma značajno da Sjedinjene Države pokazuju taj kontinuirani interes da nas podrže, da su prisutni u Crnoj Gori, da postoji i finansijska i profesionalna i stručna i svaka druga podrška, da su naše značajne instance našeg ukupnog državnog ustrojstva povezane, da državne uprave sarađuju. Sve u svemu to je jedna veoma pozitivna i dobra situacija za Crnu Goru koju treba iskoristiti.
RSE: Svjedoci smo sa ove udaljenosti sukoba između Rusije i Gruzije. Da li bi to mogao biti dokaz da male zemlje, pa i Crna Gora upravo zbog mogućnosti ovakvih sukoba moraju stremiti ka širim bezbjednosnim i političkim integracijama? Imao situaciju u Crnoj Gori da crnogorska Vlada propagira proces priključenja Crne Gore u NATO. Međutim, još uvijek nema ubjedljive podrške među građanima za to članstvo.
Vlahović: Prije svega mislim da male zemlje pa i Crna Gora među njima treba u svakom slučaju da teže integracijama u šire bezbjednosne sisteme s jedne strane, da teže članstvu u NATO i s druge strane u šire političko ekonomske asocijacije, a to je strateški i dugoročni crnogorski interes i potreba i namjera a to je za članstvo u Evropskoj uniji. Ono što je za Crnu Goru bitno jeste da i to mi je ovih dana dok boravim u Crnoj Gori na odmoru najintersantnije da posmatram da postoje sasvim je očigledno u crnogorskoj javnosti najšire uzev, pa i u onoj užoj, političkoj, suprotstavljene teze da postoji izvjesna konfuzije i nerazumijevanja takođe potreba interesa Crne Gore da se priključi sjevernoatlantskoj alijansi. Takva suprotstavljena mišljenja ne treba da nas čude jer one najvećim dijelom, ne bih rekao u potpunosti, ali najvećim dijelom sliče i refleksija su zapravo nekih drugih političkih distinkcija i razlika koje još uvijek postoje u crnogorskom političkom društvu i poslije obnovljene nezavisnosti, međutim, čini mi se da su najviše u pravu oni koji povodom cijele stvari ističu potrebu za koncentrisanijim, za nastupom onih, ne samo sa zvanične instance, nego svih onih političkih struktura kolektivnih i pojedinačnih koje shvataju i promovišu crnogorsko članstvo u NATO-u da mnogo više nego što je to do sada bio slučaj učine na promociji i na objašnjavanju cijele stvari. Mislim da u tom smislu postoje značajne mogućnosti, pri čemu crnogorsko stanovište javnog mnjenja ili razumijevanje cijele stvari je daleko od onoga koje bi neko trebalo da bude nezadvoljan. Ja sam u ovim nekim drugim komunikacijama sa medijima u Crnoj Gori napominjao bugarski slučaj gdje je cijela kampanja za ulazak Bugarske u NATO počela sa tačke gdje je to imalo 12 procenata javne podrške. Na sreću, u Crnoj Gori to nije slučaj.
Prije svega mislim da male zemlje pa i Crna Gora među njima treba u svakom slučaju da teže integracijama u šire bezbjednosne sisteme s jedne strane, da teže članstvu u NATO i s druge strane u šire političko ekonomske asocijacije...
Crnogorsko političko biće i tijelo je podijeljeno u tri gotovo jednake trećine, gdje postoji s jedne strane podrška, a sa druge izvjesno nerazumijevanje i otpor i postoji jedna u tom centralnom segmentu našeg političkog spektruma izvjesna konfuzija i nedoumica da li je sve to potrebno i zašto je sve to potrebno. Tako da se u tom smislu treba dodatno potruditi. Svi oni koji shvataju i poznaju po meni sasvim nesporni i jasni interes Crne Gore da u sagledivoj i nadam se veoma bliskoj budućnosti bude članica NATO-a da pojačaju javnu komunikaciju povodom tog pitanja kako bi se neke nedoumice koje se čak i vještački održavaju i potenciraju bile otklonjene i kako bi se prepoznao interes da je i za Crnu Goru najbolje kao malu zemlju i kako zemlju na zapadnom Balkanu i kao društvo koje još uvijek u sebi ima izvjesnih antagonizacija i problema da je za nas apsolutno najbolje, pa čak i u konceptu očuvanja našeg teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica da je apsolutno jasno da treba da budemo u sagledivoj budućnosti u sjevornoatlantskoj alijansi.
RSE: Da li sukob oko južne Osetije i zatezanje odnosa na globalnoj sceni može skrenuti pažnju Evropske unije sa zapadnog Balkana i da uključivanjem u smirivanje sukoba i tenzija na istoku Evrope Evropska unija zaustavi neke procese na Balkanu, konkretno za Crnu Goru. Da li bi Evropska unija mogla produžiti, odnosno prolongirati razmatranje aplikacije Crne Gore za članstvo koje bi trebalo da bude podnijeta krajem ove godine?
Vlahović: Meni se čini, naravno, nijesam siguran da sam instanca koja može o tome da donese definitivan i apsolutno nesporan sud, ali meni se čini da će upravo obrnut proces biti u pitanju, da sva dešvanaj u širem evropskom kontekstu koja ukazuju koliko je teško reagovati i rješavati problem kada on nastane i kada se pojavi u svojoj najdrastičnijoj ili veoma drastičnoj formi kao što je to danas slučaj u pojedinim dijelovima Gruzije mislim da ta logika i ta situacija poslije tragičnog i dramatičnog iskustva na prostorima bivše Jugoslavije i zapadnog Balkana u cjelini u posljednje dvije decenije da će upravo to biti motivacija da se neki od procesa koji još uvijek nijesu završeni ovdje kod nas i u našem okruženju pospješe i da se sve one političke strukture koje se zalažu za šire integracije i za normalnu komunikaciju među narodima i državama ovog regiona da će one biti podržane i od strane Brisela i od strane Vašingtona što je za nas veoma značajno. Tako da je upravo očekujem obrnutu situaciju umjesto usporavanja kojeg je legitimno se pribojavati da će doći do akceleracije, do izvjesnog ubrzavanja onoga što je i inače potpuno nesporna i sasvim jasna budućnost cijelog regiona, pa i Crne Gore.
Ono što je za Crnu Goru značajno jeste da i u kontekstu evroatlantskih integracija, to jeste, našeg budućeg članstva u Sjevernoatlantskoj alijansi i u kontekstu našeg budućeg članstva u Evropskoj uniji da se održi onaj princip za koji bi se Crna Gora svih ovih godina zalagala, a to je individualni pristup svakoj pojedinačnoj zemlji i odlučivanje i razmatranje njenog kapaciteta i mogućnosti da bude dio tih struktura sa individualne osnove. Da je za Crnu Goru uz puno poštovanje svih drugih situacija uz najbolje želje za sve druge zemlje i njihove narode koje imaju slične ili iste aspiracije kao i mi za nas je neobično značajno da se održi taj princip da se o Crnoj Gori sudi na osnovu crnogorskih potencijala i crnogorske situacije. Za nas su vezivanja za neke druge zemlja i za neke druge mogućnosti i nemogućnosti uvijek su bile negativne za nas, tako da i u ovom kontekstu kada već pominjemo Gruziju koja je ipak i geografski, a i u svakom drugom smislu udaljena od Crne Gore i po nekom političko i ukupnom momentu razvoja i aktuelne situacije za Crnu Goru je veoma značajno da njeni kapaciteti budu sagledavani i procjenjivani sa stanovišta kapaciteta, mogućnosti i intencija i iskrene želje ove naše zemlje da bude dio i NATO-a i Evropske unije.
RSE: Vama je veoma dobro poznata politička situacija i politički odnosi u Crnoj Gori. Kako sa strane izgledaju domaći unutarcrnogorski sukobi i polemike i sporovi? Da li se išta promijenilo od perioda kada ste Vi bili stalno u Crnoj Gori i bili jedan od ministara?
Vlahović: Ja sam samo uslovno na strani i privremeno na strani što kao ono Negoševo "Ko na brdo čak i malo stoji" nije malo brdo, iako se kratko na brdu stoji, ako se izmaknemo iz situacije crnogorske ponekad je lakše sagledati tu cjelinu nego kada je čovjek unutar sistema i kod mene još uvijek postoji uz puno uvažavanje i razumijevanje, nadam se da to neće biti pogrešno shvaćeno u nekim političkim strukturama u našoj zemlji, čini mi se da postoji jedna inercija, jedan status quo, ne u smislu političkih odnosa i političke konstalacije političke, rasporeda i odnosa političkih snaga u našoj zemlji nego prije svega u načinu promišljanja i načinom bavljanja politikom. Ta vrsta de žavija, već viđenog, sa moje skromne strane postoji ne samo u posljednje dvije godine nego čak i u onom intervalu od desetak godina kada sam bio kao poslanik u parlamentu Crne Gore dok nije promijenjen zakon da ja iz tog parlamenta izađem do trenutka kada sam se u parlament vratio kao ministar i tada sam uvaženim kolegama i mnogim mojim prijateljima rekao da je mnogo manje od onoga što je bilo potrebno da se promijeni zapravo promijenjeno. I taj utisak, uz svo izvinjenje, me prati i danas.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG