Dostupni linkovi

Hrvatska pozicija u gruzijskoj krizi mora biti principijelna, ali ne smije ugrožavati dugoročne hrvatske interese u odnosima sa Rusijom, ali i sa zemljama kavkaske regije, ocjena je hrvatskog predsjednika Hrvatske Stipe Mesića, ali i analitičara. Nije dobro kvariti odnose na bilo kojoj strani, upozorio je Mesić.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u ocjeni gruzijske krize priklonilo se stavu Europske unije – protiv eskalacije sukoba i za pregovore kao jedini način rješavanja problema u ovim dvjema gruzijskim pokrajinama. Izjava koja je stigla iz hrvatske misije u UN-u, gdje je Hrvatska i nestalna članica Vijeća sigurnosti, bila je nešto oštrija - ministar savjetnik u misiji Vice Skračić je kazao kako Hrvatska »potpuno podržava teritorijalni integritet i suverenitet Gruzije, a povredu njezinih granica smatra potpuno neprihvatljivom«, ne spominjući ni jednom pregovore kao jedini način rješenja krize. Kako god bilo, predsjednik Mesić, koji je po ustavnoj poziciji sukreator vanjske politike, osjetio se pozvanim intervenirati.


„Pa ja smatram da mi sada ne smijemo biti prežestoki kao što je bilo najavljeno, mi trebamo malo pokazati i jednu suzdržanost, jer i s jednom i s drugom stranom smo u prijateljskim odnosima, a moramo dozvoliti da se utvrde sve činjenice u vezi sukoba i da se onda na temelju tih činjenica onda donose konačni sudovi. Nije dobro da se preuranjeno svrstavamo i na takav način pokvarimo odnose na bilo kojoj strani. Ali, da moramo biti principijelni - to svakako! Za mene je sada najprincipijelnije da se zaustavi sukob i da se pristupi pregovorima.“


Hrvatska treba pronaći način kako svoje buduće članstvo u NATO-u zadržati kao važan element održavanja svog sigurnosnog položaja, a sa druge strane – kako svoje članstvo u NATO-u ne pretvoriti u razlog sukoba ili odmicanja od suradnje sa Ruskom federacijom.

Socijaldemokratski potpredsjednik Sabora i vanjskopolitički ekspert Neven Mimica zalaže se za očuvanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Gruzije, ali mirnim sredstvima, što treba biti i pozicija službene hrvatske politike.

„Gledajući naše buduće članstvo u NATO-u, mislim da nas sve ovo što se događa u Gruziji ili na Kavkazu u cjelini može samo uvjeriti da naše buduće članstvo u NATO-u treba ostati važan prioritet naše vanjske i sigurnosne politike, jer nesumnjivo da ovo područje Juoistočne Europe ipak ima drugačiji prioritet i drugačiju snagu u odnosu na ruske zone utjecaja i interesa, ali baš zbog toga mislim da Hrvatska treba pronaći način kako svoje buduće članstvo u NATO-u zadržati kao važan element održavanja svog sigurnosnog položaja, a sa druge strane – kako svoje članstvo u NATO-u ne pretvoriti u razlog sukoba ili odmicanja od suradnje sa Ruskom federacijom.“


Hrvatska Vlada nije adekvatno reagirala u gruzijskoj krizi, kaže za naš radio profesor europskih integracija na zagrebačkom Sveučilištu Damir Grubiša:


„Niti je predstavnik Hrvatske u Vijeću sigurnosti dao jasan stav Hrvatske, niti je taj stav hrvatske vlade jasno odjeknuo u samoj zemlji. Oni su morali imati mnogo pripremljenije i uvjerljivije argumente i istaknuti hrvatsku poziciju koju ona ima u Vijeću sigurnosti ne samo kao predstavnica zemalja bliskih NATO-u i Europskoj uniji, nego istovremeno i onih zemalja koje su bliske Pokretu nesvrstanih, jer je tako Hrvatska i ušla u članstvo Vijeća sigurnosti.“


Hrvatskoj je i dalje vanjskopolitički prioritet Europska unija i NATO, kaže Grubiša.


„Što se tiče njenog stava kao buduće zemlje članice NATO-a, treba uzeti u obzir da NATO nije antiruski savez, nije antisovjetski i proamerički kao što je nekad bio, nego je to jedna multilateralna organizacija koja nije samo sigurnosna, nego i politička, Prema tome, riječ je o tome – kada Hrvatska bude članica – da će morati voditi proaktivnu politiku u okviru NATO-a, a ne voditi pasivnu politiku kao recipijent onoga što velike zemlje članice NATO-a diktiraju kao stav NATO-a.“


Hrvatska se u zauzimanju pozicije u gruzijskoj krizi nije jasno profilirala, iako je nedugo bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul kao međunarodni posrednik bio u Gruziji, i imao prilike podrobnije se informirati o problemima, kaže za naš radio profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Branko Caratan.


„Treba reći da je reakcija bila veoma lapidarna, i da se tu Hrvatska na najjednostavniji mogući način priklonila stavu Europske unije. Hrvatska diplomacija je izbjegla ulaženje u meritum stvari i smatrala je da je najjednostavnije da poslušamo starijeg brata.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG