Dostupni linkovi

Moderne nacionalizme nemoguće je posmatrati izolirano


Ivo Banac

Sadašnje političke prilike u zemljama jugoistočne Europe nije moguće objasniti bez uvida u nastajanje, razvoj i transformiranje balkanskih nacionalizama. U sadašnjim politikama, kao neprihvatljivim stavovima i ponašanjima u društvenim pometnjama i napetostima, ne postoje potrebna znanja o nacionalizmima i programima koji su ideologija. U tome manjkanju znanja nedostaju uvidi u neodgovornost elita, političkih organizacija i pojedinaca. Brojne su političke pojave takvog stanja koje prijete budućnosti, ocjenjuje Ivo Banac, profesor historije na Yale univerzitetu. Banac je o tome govorio u Mostaru, na javnom predavanju o temi „Nacionalizam i sadašnje balkanske prilike". Predavanje je održano u okviru Treće međunarodne konferencije „Jedinstvo i pluralnost u Europi".

BiH je u modernosti opstajala u imperijalnim sistemima Otomanskog carstva, Habzburške monarhije ili u sistemima gdje je snaga nacionalizma bila relavitizirana, kao što je dijelom slučaj u socijalističkoj Jugoslaviji. Ona ne može opstati uz hegemoniju modernih nacionalizama jer, kako podvlači profesor Ivo Banac, svaki pokušaj stvaranja nacionalno homogenih država ujedno je i nešto što je u suprotnosti sa postojanjem BiH kao višenacionalne države, odnosno njezine suštine:


„Dok imamo ove samopostavljene nacionalizme koji idu prema stvaranju jednonacionalnih država, onda izvan ovakvih sustava imamo vrlo velikih problema s opstojnošću BiH. Ovo je jedan vrlo pesimistički zaključak, ali ja naravno ne želim da vas ostavim u situaciji gdje je ovaj zaključak nužan.“


Profesor Banac se slaže kako je jedno od mogućih rješanja za krizu sadašnjeg Balkana u evropskim integracijama. Utapanje cijelog prostora unutar evropske kolonije moglo bi neutralizirati učinke modernih nacionalizama. Pansolucija nije nemoguća, dodaje, ali i upozorava:


„Rješenje ne može doći izvana. Ono ipak dobrim dijelom mora doći iznutra. To znači da se mora promijeniti razmišljanje o nekim stvarima, a to je vrlo teško ako su dominantna mišljenja još uvijek formirana ideologijom nacionalizma. To je ta pat situacija u kojoj se BiH danas nalazi, ali ne samo BiH nego cijela regija.“


U BiH su i dalje dominantne nacionalističke ideje koje nerijetko podržava i religiozni nacionalizam. Domaće inicijative koje bi mogle promijeniti ovo stanje postoje, ali su još uvijek nedovoljne:


„U BiH ove godine ste imali jedan primjer toga. Neki mladi ljudi, ne bez talenta, ne bez perspektive, rekli su: ’DOSTA! Nama ovakva situacija ne odgovara, mi ćemo osnovati nešto novo. Ne znamo kako se to zove, nazvaćemo Naša stranka.’ Ali ja mislim da je to u ovim uvjetima još uvijek slamka za koju se hvatamo, koja nema do promjene utjecaja ovih bitnih idelogijskih rješenja neku perspektivu.“


Konsolidiranje bh. društvenih, političkih i kulturnih prilika nemoguće je bez aktivnog pozitivnog uključenja Beograda i Zagreba. Stabilizacija BiH je upitna dok postoje velikosrpski i velikohrvatski državni projekti. Odustajanje od ovih projekata, dodaje Banac, bitan je preduvjet za općenitu stabilizaciju u regiji, što se, prema njegovom mišljenju, još uvijek nije dogodilo. Kao primjer navodi odnos zvaničnog Zagreba prema Hrvatima u BiH koji je i dalje mentorski, ali i posljednje izjave srbijanskog predsjednika Borisa Tadića:


„Prije par dana predsjednik Tadić je rekao da očekuje ispriku zbog akcije Oluja koja je bila ’zločinačka prema srpskom narodu’ - ili tako nešto u tom smislu. Hajdemo reći da je on potpuno u pravu što se tiče akcije Oluja - ja mislim da nije, ali recimo da je potpuno u pravu - na osnovu čega on kao predsjednik Srbije traži ispriku za ono što se događalo nekim Srbima koji nisu bili njegovi državljani? To je načelno pitanje. To se također odnosi na pitanje Hrvata u BiH - ukoliko ne postoji nekakav mentorski, odnosno nekakav patronatski odnos prema njima u BiH, onda nema odgovornosti Zagreba za ono što se događa ovdje.“


U kontekstu velikodržavnih projekata profesor Banac naglašava i termin matična država koji se i dalje vrlo često koristi na prostorima Balkana, a koji, dodaje, normalne evropske demokracije ne poznaju:


„Ja ne znam šta je to matična država. Imaju li Nijemci matičnu državu? Nisam siguran da Austrijanci misle da je Njemačka njihova matična država. Taj termin matična država, po svemu sudeći, postoji kao nekakva politička realnost samo u ovom prostoru.“


Situaciju u BiH i moderne nacionalizme nemoguće je posmatrati u izolaciji od općenitih međunarodnih trendova. Kako će se događaji u Gruziji i eventualne akcije NATO-a, ako do njih dođe, odraziti na stabilnost Balkana, može se tek špekulirati, ali, podsjeća Banac, Rusija tradicionalno svoju snagu manifestira upravo na Balkanu:

„U okolnostima novih polarizacija, u okolnostima gdje gorivo igra jednu ulogu, znači da se ova situacija koju mi gledamo i u čisto lokalnim okvirima bitno mijenja jer dobija jednu novu dimenziju, jednu međunarodnu dimenziju koja ima i svoje glavne aktere koji će i u ovom dijelu svijeta pokušati stvoriti razne ovisnosti i razne partnere. Točno kako će se ta igra odigrati sa stajališta raznih nacionalnih ideologija, također je u ovom trenutku nemoguće reći.“


Problemi u balkanskim društvima ne ovise o raspoloženjima u masama. Mnogo više ovise o stanju duha u društvenim elitama, koje su, smatra Banac, danas u stanju potištenosti i defanzive. Upitavši se, poput Ive Andrića, zbog čega balkanske zemlje „ne mogu da uđu u krug prosvećenog sveta čak i preko svojih najboljih i nadarovitijih predstavnika“, Banac je podsjetio i na odgovor koji Andrić daje u svom djelu „Znakovi pored puta“:


„Odgovor nije jednostavan, ali čini mi se da je jedan od razloga odsustvo poštovanja čoveka, njegovog punog dostojanstva i pune unutarnje slobode, i to bezuslovnog i doslednog poštovanja. To je naša velika slabost i u tom pogledu svi mi često i nesvesno grešimo. Tu školu nismo još prošli, ni taj nauk potpuno izučili. Taj nedostatak mi svuda nosimo sa sobom kao neki istočni greh našeg porekla i pečat manje vrednosti koji se ne da sakriti. O tome bi trebalo govoriti i na tome raditi.’ I ja mislim da doista o tome treba govoriti i na tome raditi.“


Od svih modernih ideologija nacionalizam se pokazao najjačim, uspio se prilagoditi na sve moguće okolnosti - od najstrašnijeg fašizma do relativno prihvatljivih liberalnih nacionalizama. Pa ipak treba podsjetiti i da stvari nisu išle onim slijedom koji su ideolozi nacionalizma obećavali početkom devedestih godina što, uz sve navedeno, ipak treba uzeti u obzir.

  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG