Dostupni linkovi

Kolektivna izložba pod nazivom "Sarajevo u djelima likovnih umjetnika" koja je otvorena prije nekoliko dana u gradskoj galeriji "Collegium Artisticum" u Sarajevu, ovih ljetnih dana privlači pažnju brojnih posjetilaca. Radove je izložilo tridesetak bosanskohercegovačkih umjetnika. Jedna od namjera organizatora je da se skrene pažnja na Baščaršiju koja predstavlja segment važan za Sarajevo, a koja je zapostavljena.

Duh Sarajeva, bosanske historije, tradicije, prošlog, ali i sadašnjeg trenutka zaustavljenog u vremenu kroz intimni doživljaj svakog autora ponaosob, u jednom prostoru - uspješno je realizirana ideja umjetnika Džeke Hodžića:

„Kad govorimo o izložbi Sarajevo u djelima likovnih umjetnika – prvo, tema je jako interesantna. Sarajevo je dosta zapostavljeno. Pjevaju golubovima Sarajeva, na razne teme, ali Sarajevu se s one duhovne strane poklanja vrlo malo pažnje, tako da ova izložba, možda će se neki iznenaditi, nije konceptualno napravljena da to budu ulice, vedute, pejsaži Sarajeva itd., nego svaki od umjetnika onako kako Sarajevo doživljava na svoj način. Obratio sam pažnju na jedan segment o kojem se dosta govori, a koji je dosta zapostavljen - a to je Baščaršija, biser grada Sarajeva i biser našeg okruženja, lijepa ta čaršija, sa tim malim dućanima, ćepencima, gdje su zanatlije koji proizvode - dakle oni prozvođači koji nose taj teret i koji se bave primijenjenim zanatima koji su, ustvari, budućnost opstanka Baščaršije i njene ljepote, njene duhovnosti i tradicije - dosta zapostavljeni. A Baščaršiju su zaposjeli neki drugi ljudi koji se bave nekom trgovinom itd. Za početak smo vrlo skromno na ovoj prvoj izložbi pozvali pet tih autora koji se bave primijenjenim zanatima i koji su borci za očuvanje te tradicije i primijenjenih zanata.“

On sam fasciniran je konceptualnim promišljanjem akademika Dževada Hoze:

„Hozo je ovdje komparirajući dva pisma koja su ovdje u svađi, a ustvari su u svađi zbog toga što smo mi polupismen narod i ne znamo da su oba pisma grčka i da je latinica bila ružnija sestra - ono kao dvije sestre imamo, pa ona bila malo ružnija sestra - i on je komparirao ćirilicu i latinicu ovdje i dobili smo vrlo interesantan podatak jedan na kraju, ustvari jednu matematičku formulu o vrijednosti čovjeka, o vrijednosti društva, vrijednosti kosmosa, tako da on je sve sažeo u tom svom potpisu i ponudio nam to kao svoj rad.“

Hodžić se ovog puta predstavio trilogijom bjeline koja nosi tajnu sarajevskih mezarja, istovremeno podsjećajući na čistotu duše.

Kao i promišljanja autora, i individualni doživljaj posjetilaca je različit:

„Ja ovdje vidim radove gospođice Lejle Ćehajić. Ja sam njezinim skulpturama oduševljena - prvo što se tiče postavke skulpture, savršen je osjećaj za sve težišnice u jednom tijelu; drugo, uvijek ima lijepe motive. I ovo je stvarno jedna od njezinih ljepših skulptura.“

„Ono što je na mene najviše ostavilo utisak , pored prepoznatljivog stila gospodina Safet Zeca, i djelo gospodina Džeke Hodžića - svi ti mezarji u bjelini, što simbolizira dušu, čistoću duše, dušu ne samo ovoga grada nego cijele ove naše lijepe zemlje. Onda isto tako veliki utisak su ostavili mladi umjetnici. Zaista je fantastično vidjeti ta njihova djela od raznih materijala, nove stilove, tako da zaista vidimo da ima tu potencijala.“

„Odskače svakako Safet kao majstor. Prepoznatljiv je Afan Ramić, prepoznatljiv je Meho Zaimović - i Alečković koji je baš jako prepoznatljiv jer on drugo ne zna ništa ni raditi jer mu je emotivni sklop takav - ali dobar slikar.“

XS
SM
MD
LG