Dostupni linkovi

*Vijeće ministara BiH utvrdilo izmjene Zakona o staroj deviznoj štednji, koje se odnose na verifikaciju iznosa koje imaju građani. Rok će biti produžen za još dva mjeseca. *Stanari u Federaciji BiH, koji su stekli stanarsko pravo u nacionaliziranim stanovima čiji su raniji vlasnici vakufi, legati i zadužbine, mogu otkupljivati ove stanove. Ovo je presudio Ustavni sud Federacije koji nije ustanovio povredu vitalnog nacionalnog interesa kako je tvrdio bošnjački Klub delegata. *Mladi iz bosanskohercegovačke dijaspore odlučni da rade kroz svoj Savez.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, kojeg će predlagač, Ministarstvo finansija i trezora, dostaviti Parlamentu BiH na razmatranje po skraćenom ili hitnom postupku, saopšteno je nakon sjednice u Sarajevu.

Dopunama je predviđeno da rok za naknadno podnošenje zahtjeva za verifikaciju bude dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, a Agencije su dužne okončati postupak po podnesenim zahtjevima u roku od pet mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.

Izuzetno, entiteti i Brčko Distrikt BiH mogu, u skladu sa dostignutim stepenom verifikacije, propisati i nove dodatne rokove za podnošenje zahtjeva za verifikaciju u trajanju od najmanje dva mjeseca godišnje, s tim da se postupak verifikacije mora završiti do 31. decembra 2010. godine. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Nikola Špirić:

„Savjet ministara je utvrdio Prijedlog zakona o dopunama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje. Radi se o tome da je produžen rok za verifikaciju na dva mjeseca i da je stvorena mogućnost Vladama entiteta i Brčko distrikta da to učine. Mislim da je time omogućeno da se sveukupno obuhvati proces verifikacije, kako ne bi bilo onih koji su izostavljeni iz procesa verifikacije, odnosno kako ne bi bili zakinuti za ono što jeste njihova stara devizna štednja.“

U roku od dva mjeseca nakon provedenog postupka verifikacije svakom pojedinačnom potražiocu biće isplaćeno 1.000 konvertibilnih maraka ili razlika do 1.000 konvertibilnih maraka u odnosu na raniju isplatu ili ukupan verificirani iznos potraživanja do 1.000 konvertibilnih maraka.

Obaveze po osnovu stare devizne štednje koje su naknadno verificirane, a nisu isplaćene u gotovini, biće izmirene putem obveznica pod uslovima propisanim ovim zakonom, a koje će se emitirati najkasnije do 31. marta naredne godine u odnosu na godinu u kojoj je izvršena verifikacija, kaže se u saopštenju Vijeća ministara.

Omogućen otkup nacionaliziranih stanova

Stanari u Federaciji BiH koji su stekli stanarsko pravo u nacionaliziranim stanovima čiji su raniji vlasnici vakufi, legati i zadužbine mogu otkupljivati ove stanove kao što su to dosad mogli nosioci stanarskog prava u drugim nacionaliziranim stanovima, proizilazi iz odluke koju je donijelo Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije. Odgovarajući na apelaciju koju mu je podnio Klub delegata Bošnjaka u Domu naroda Federalnog parlamenta, Ustavni sud je saopštio da federalni zakon, koji reguliše otkup nacionalizovanih stanova i sadrži i ovu odredbu, ne zadire u vitalni interes bošnjačkog naroda, što je smatrao Klub Bošnjaka i povodom toga se i odlučio na obraćanje Sudu.Predsjednik Ustavnog suda FBiH Mirko Bošković:

Osporenim Prijedlogom zakona se pobliže regulira pitanje zamjenskih stanova – određuje se da ih dodjeljuju općine iz fonda stanova za koje nije podnijet zahtjev za povrat stana. Ukoliko općine ne raspolažu s takvim odgovarajućim stanom, bivšem se vlasniku, uz njegovu suglasnost, može isplatiti pravična novčana protuvrijednost, ili će se zamjenski stan osigurati izgradnjom novih stambenih jedinica na teret proračuna FBiH...
„Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH, odlučujući o zahtjevu Kluba izaslanika bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH za utvrđivanje vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, nakon održane javne rasprave 23. jula 2008. godine, donijelo je odluku da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo ne povrjeđuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda. Povodom usvajanja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, dvotrećinska većina Kluba izaslanika bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH zatražila je pokretanje postupka pred Ustavnim sudom FBiH, a od Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH utvrđivanje vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. Vijeće je o ovom ustavnom sudskom predmetu održalo javnu raspravu 23. jula 2008. godine, na kojoj su bili prisutni predstavnici Klubova sva tri konstitutivna naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH. Predstavnici Kluba izaslanika bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH su na javnoj raspravi istakli da Prijedlog zakona nanosi štetu interesima bošnjačkog naroda i Islamskoj vjerskoj zajednici u Bosni i Hercegovini kao instituciji dominantne vjeroispovijesti Bošnjaka. Nakon održane javne rasprave i provedenog dokaznog postupka, Vijeće je na sjednici održanoj 23. jula 2008. godine, u Ustavom propisanom roku donijelo slijedeću odluku – Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo dopunjena je odredba članka 47 stava 2 Zakona koja regulira da pravo na otkup stana ima i nosilac stanarskog prava na nacionaliziranom i konfiskovanom stanu, s tim da se bivšem vlasniku dodjeljuje drugi odgovarajući stan sa pravom uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Osporenim Prijedlogom zakona se pobliže regulira pitanje zamjenskih stanova – određuje se da ih dodjeljuju općine iz fonda stanova za koje nije podnijet zahtjev za povrat stana. Ukoliko općine ne raspolažu s takvim odgovarajućim stanom, bivšem se vlasniku, uz njegovu suglasnost, može isplatiti pravična novčana protuvrijednost, ili će se zamjenski stan osigurati izgradnjom novih stambenih jedinica na teret proračuna FBiH.“

Nakon saopštavanja odluke, delegat Alija Begović je u ime bošnjačkog delegatskog Kluba izrazio protest zbog toga što je „sudskom odlukom stanarsko pravo u ovom slučaju stavljeno iznad neprikosnovenog privatnog vlasništva“:

„Ustavni sud je presudio onako kako je presudio i mi smo, naravno, dužni da poštujemo njegovu odluku, što ćemo svakako učiniti. Međutim, iz perspektive Kluba Bošnjaka, kojeg sam zastupao u ovom procesu, moram reći da mi nismo sretni i zadovoljni ovakvim rješenjem. I dalje smo uvjereni da je prvenstveno trebalo poštovati prava vlasnika imovine, pa tek onda nosioce stanarskog prava kao korisnike te imovine. U tom smislu je bila i zasnovana naša teza i ono što smo zastupali u sudu. Radi se o značajnom fundusu imovine vjerskih zajednica. Nismo potencirali samo imovinu Islamske vjerske zajednice, već i drugih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, dakle i legate i zadužbine, jer smatramo da je to jedan fundus na kojima vjerske zajednice počivaju i koji im omogućava egzistenciju. Po Ustavu federacije BiH, imovina ovih zajednica i njihovo kulturno nasljeđe spadaju u vitalni interes svakog konstitutivnog naroda. U tom smislu smo mi ocijenili da su ta prava povrijeđena. Međutim, Sud je rekao to što je rekao i mi ćemo to poštovati.“


Klubovi druga dva naroda nisu podržali stavove bošnjačkih delegata. O tome Begović kaže:

„Njihov odnos prema tom pitanju je takav kakav su izrekli glasanjem. Zbog čega nisu skloni da zaštite tu imovinu na način na koji smo mi razmišljali da je zaštitimo, dakle kroz Zakon o restituciji, morate pitati njih. Ali ako se gleda kapacitet, veličinu i vrijednost te imovine, može se pretpostaviti da je imovina u posjedu Bošnjaka daleko veća u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.“

Naročito se u tom smislu u javnosti oglašavala Vakufska direkcija u Sarajevu, naglašavajući između ostalog da zadržavanjem izvorne vakufske imovine treba očuvati i samu supstancu vakufa. Isticano je također da je teško osigurati predviđene zamjenske stanove za izvornu imovinu ove vrste koja je najčešće na najboljim lokacijama.

"Riječ je o krupnom pitanju koje treba riješiti na sveobuhvatniji način, pogotovo što su ovi stanovi predmet restitucije",
izjavio je Alija Begović neposredno po glasanju u Domu naroda 29. maja, najavljujući obraćanje nezadovoljnih bošnjačkih delegata Ustavnom sudu.

Prije izjašnjavanja Ustavnog suda, Prijedlog zakona koji reguliše ovu materiju i koji je dugo bio u parlamentarnoj proceduri, uz brojne izmjene i dopune, usvojen je 29. maja većinom glasova u Domu naroda Federalnog parlamenta. Prethodno ga je većinom glasova podržao i Predstavnički dom. Tim zakonom su svi nosioci stanarskog prava u Federaciji BiH koji žive u stanovima nacionaliziranim u vrijeme bivše Jugoslavije, dobili pravo na otkup te imovine, a raniji vlasnici na zamjenske stanove. Preciznije, pravo na otkup dato je i stanarima koji žive u stanovima čiji su izvorni vlasnici vakufi, legati i zadužbine. Jedan od građana koji je dobio mogućnost otkupa Senad Hafizović, kaže:


„Obratio sam se Ustavnom sudu kao građanin jer smatram da sam diskriminisan i da su mi osporena moja prava. Osjećao sam se poniženim i mislim da je Ustavni sud napravio pravu stvar – moja prava su na ovaj način zaštićena. Zaštita bošnjačkog naroda i zaštita bošnjačkog vitalnog interesa se definitivno ne sastoji u diskriminaciji pri otkupu stana.“ Haris Biogradlić iz udruženja „Dom“, izrazio je zadovoljstvo odlukama Parlamenta i Suda, obrativši se u ime Udruženja „Dom“ čiji su članovi stanari u nacionaliziranim stanovima u Federaciji: „Ova odluka nas je jako obradovala. Ali, dok se presuda ne donese, ništa nije sigurno. Ovakvu odluku smo očekivali. Ovim izmjenama i dopunama se nije rješavao problem vakufa, legata i zadužbina. To pitanje je već riješeno u presudi suda broj 28/06, po kojoj su svi nosioci stanarskog prava izjednačeni. Ovim izmjenama i dopunama se faktički reguliše ko ima pravo na zamjenski stan po svim osnovama, precizirano je pravo uknjižbe, zatim je precizirano ko će dati zamjenske stanove ako ih općina nema. Vlada FBiH je na prijedlog Kluba Bošnjaka usvojila oba amandmana. Prema tome, Klub Bošnjaka je krenuo pogrešnim putem jer je zakon faktički donesen prije dvije i po godine. A ova odluka broj 28/06 je iz prošle godine. Prema tome, ako su i htjeli štititi interese, zakasnili su s tom apelacijom prema Ustavnom sudu. Prema tome, ovim izmjenama i dopunama mi samo definišemo i regulišemo sva pitanja koja su bila sporna ili nazovi sporna. Odlukom Ustavnom suda BiH da se ne radi o vitalnom interesu bošnjačkog naroda je faktički definisano sve što se tiče otkupa nacionaliziranih i konfiskovanih stanova.“

Održan kongres mladih bosanskohercegovačke dijaspore

Svjetski savez mlade bosanskohercegovačke dijaspore održao je kongres u Sarajevu. Tom prigodom zabilježili smo izjave nekih od učesnika ovog zanimljivog skupa:

Prije godinu dana smo osnovali Svjetski savez mlade bosanskohercegovačke dijaspore jer smo osjetili potrebu da se mladi, koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, na neki način uvežu, da pokušamo na neki način promovisati povratak i da na neki način pomognemo našoj zemlji...
„Zovem se Adi Durmić, generalni sam sekretar Svjetskog saveza mlade dijaspore BiH i član upravnog odbora Saveza. Ove godine, naša je tema: ,Mladi brišu granice‘. Mi kao Savez pokušavamo da pravimo neke male korake koji će direktno uticati na bosanskohercegovačko društvo. Ne mislimo ,ispravljati krivu Drinu‘ jer nismo u mogućnosti. Za to postoje neke druge, kompetentnije institucije i ličnosti. Želimo da pomažemo našim sunarodnjacima, da ostvarimo neke konkretne projekte. Iskreno se nadam da ćemo biti uspješni u tome. Prije godinu dana smo osnovali Svjetski savez mlade bosanskohercegovačke dijaspore jer smo osjetili potrebu da se mladi, koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, na neki način uvežu, da pokušamo na neki način promovisati povratak i da na neki način pomognemo našoj zemlji. Ovo je za nas jedan veoma važan projekat. Uložili smo zaista sva moguća sredstva da u tome uspijemo. Trenutno, u Savezu mlade bosanskohercegovačke dijaspore nalazi se 19 udruženja članica iz različitih zemalja. Pokušavamo sva udruženja i pojedince organizovati u jednu cjelinu. Takođe pomažemo nekim pojedincima u nekim zemljama gdje ne postoje udruženja da se organizuju kako bismo zajednički radili na projektima. Mladi u dijaspori su zaista veoma zainteresovani. Međutim, moramo se potruditi da probudimo u njima neku dozu patriotizma. Oni su trenutno okupirani svojim obrazovanjem, svojim poslovima i zbog toga imaju jako malo slobodnog vremena. Međutim, mi smo ti koji ćemo pokušati na neki način da ih nagovorimo da svoje slobodno vrijeme, svoju slobodnu energiju iskoriste upravo za ove projekte. Jer, ipak nas veže jedna stvar, a to je da smo iz Bosne i Hercegovine. Svi se moramo truditi da zajedno radimo.“

„Zovem se Kenan Terzić, živim u Španiji, član sam organizacije ,Behar‘, kao i Upravnog odbora Saveza mladih bosanskohercegovačke dijaspore. Zadužen sam za vođenje grupe za ekonomiju i za vođenje nove grupe – ekonomska poslovna administracija – koja je nastala unutar združivanja mladih po strukama. Studiram ekonomiju u Barseloni, trenutno sam na trećoj godini, četiri godine sam u dijaspori. Izašao sam iz BiH nakon srednjoškolskog studija i naravno – ako Bog da – imam namjeru da se vratim. Španija je specifična zemlja što se tiče dijaspore, studija i svih tih stvari koje naše ljude interesuju, s obzirom da Španija nije bila toliko atraktivna zemlja za naše ljude, a prilično nas je lijepo primila što se tiče studija. Izašla mi je u susret, dala mi je olakšice, međutim postoje birokratske poteškoće koje zapravo proizvodi politička situacija u BiH, koje ne dozvoljavaju zemljama Evropske unije (EU) da olakšaju našim studentima pristup svojim fakultetima. Postoji par programa koji omogućavaju posjete univerzitetima u Španiji, tako da je dosta naših studenata imalo priliku makar da indirektno učestvuje u tim projektima. Još uvijek se ne nalazimo u programu Erasmus, ali Savez mlade bosanskohercegovačke dijaspore ima namjeru da to pokrene u skoroj budućnosti, da bi na taj način obezbijedili olakšice studentima iz BiH da na duži vremenski period posjete neku od zemalja EU. Po podacima koje nam je pružila naša ambasada u Španiji, imamo svega 5.000 registrovanih građana BiH. Nekih 12.000-13.000 ljudi je uzelo špansko državljanstvo i nemamo nikakvu evidenciju o njima. Neki su uzeli državljanstvo neke od naših susjednih zemalja. Prema tome, podaci nisu relevantni.“

„Ja sam Andrea Teftedarija, učesnik sam i organizator ovog susreta. Živim u Holandiji, gdje sam došla kao izbjeglica 1995. godine. Otad tu živim, studiram i radim. Apsolutno sam se integrisala u holandsko društvo i nemam nikakvih poteškoća. Studirati u Holandiji je privilegij, ja sam jako zadovoljna. Meni je studiranje u Holandiji zapravo hobi. Studenti imaju jako puno prava, jako puno mogućnosti, mogu da rade jako interesantne stvari koje ih zanimaju. Jako sam zadovoljna sistemom obrazovanja u Holandiji. Htjela bih se vratiti u Bosnu i Hercegovinu, međutim osjećam se kao svjetski čovjek – da mi nije mjesto u jednoj državi. Valjda je to problem dijaspore – ne žele da žive na jednom mjestu. Rasuti su po svijetu i pomirili su se sa svojom sudbinom.“


O saradnji s mladima BiH:

„Na 2. susret mlade dijaspore BiH pozvano je 50 mladih ljudi iz različitih nevladinih organizacija u BiH. Za sada su pokazali veliku zainteresovanost. Upravo kroz ovakve susrete ćemo pokušati ostvariti neke konkretne kontakte sa njima, pa da apliciramo za neke projekte. Recimo, konkretno sada, sa organizacijom New Step iz Mostara, aplicirali smo za jedan projekat pri Evropskoj komisiji koji je vrijedan 99 hiljada eura. To je već jedna finansijska investicija nas mladih. Mi možda trenutno nemamo finansijskih sredstava, međutim možemo iskoristiti naše znanje da privučemo ta sredstva i da u jednom dužem periodu pomognemo našoj zemlji.“

O odnosu vlasti zemalja u kojim danas žive:

„Ja živim u Barseloni (Katalonija). Oni imaju fantastičnu relaciju s Bosnom i Hercegovinom. Postoji organizacija ,Igman‘ koju podržava katalonska vlada. Prije dva dana su uradili projekat od milion i po eura, u okolini Sarajeva, za naše ljude koji su u teškoj materijalnoj situaciji – obezbijedili su im trajni smještaj. Katalonska vlada nam je uvijek pomagala i stajala iza nas i iza svih projekata koje smo radili. Vlada Španije je takođe davala ogromnu pomoć. Prema tome, moramo biti zahvalni. Španija je zaista jedna od zemalja sa možda najboljom organizacijom u nevladinom sektoru. Moram spomenuti španski i katalonski crveni križ koji su uvijek bili tu, koji su znali stati na pravu stranu i koji su od samog početka rata do dan danas djelovali i trudili se da budu za Bosnu i Hercegovinu. Meni je malo bilo čudno da su me prihvatili kao vlastitog. Imaju zaista jako prijatan pristup prema ljudima sa Balkana. Nalaze se u, na neki način politički sličnoj situaciji i žele da upoznaju prostor Balkana. Zaista su uvijek uz vas, uvijek će vam pružiti pomoć.“

Bugojno: Raspisan javni poziv za rekonstrukciju stambenih jedinica

Bugojno

I vijest koja bi mogla interesovati buduće povratnike u Bugojno. Naime, raspisan je javni poziv za rekonstrukciju stambenih jedinica koje će biti obnovljene po sistemu „ključ u ruke“. Radi se o donaciji vrijednoj 250.000 konvertibilnih maraka, koju je osiguralo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Zahtjevi se podnose do 13. augusta u Službi za stambeno-komunalne poslove, obnovu, razvoj i mjesne zajednice Općine Bugojno. Lista korisnika donacije biće objavljena početkom septembra.


Donijeta odluka za formiranje Mješovite komisije


Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o osnivanju Mješovite komisije za provođenje Osnovnog ugovora između BiH i Svete Stolice i Dodatnog protokola na Osnovni ugovor, a koja je sastavljena od po pet predstavnika BiH i Svete Stolice. U ime BiH u Komisiju su imenovani ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović, ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj, ministar pravde Bariša Čolak, ministar civilnih poslova Sredoje Nović i zamjenik ministra finansija i trezora Fuad Kasumović.

Osnivanje grupe za spriječavanje pranja novca


Vijeće ministara je na prijedlog Ministarstva sigurnosti donijelo Odluku o osnivanju radne grupe institucija BiH za spriječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, kojom se intenziviraju aktivnosti nadležnih institucija u ovoj oblasti. Zadatak specijalne radne grupe je povećanje kapaciteta pri razmjeni operativnih informacija, kao i ukupne koordinacije rada među relevantnim institucijama u vezi spriječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te predlaganje izmjena i dopuna postojećih zakonskih i podzakonskih propisa u ovoj oblasti.

Usvojena Informacija o nasilju u porodici


Usvojena je i Informacija Ministarstva sigurnosti o krivičnim djelima protiv života i tijela s naglaskom na nasilje u porodici za period 2006. i 2007. godine, te tendencijama u prva tri mjeseca 2008. godine. U 2007. godini u BiH su evidentirana 2.634 krivična djela protiv života i tijela, što je manje za 3,91 posto u odnosu na prethodnu godinu. Također, u ovom periodu evidentirana su 66 krivičnih djela ubistva, što je manje za 12,12 posto u odnosu na 2006. godinu. Pozitivan trend smanjivanja najtežih krivičnih djela nastavljen je i u prva tri mjeseca ove godine, kada je u BiH evidentirano 575 krivičnih djela protiv života i tijela, što je za 6,95 posto manje u odnosu na isti period 2007. godine. Istovremeno, broj počinjenih krivičnih djela nasilja u obitelji u 2007. godini od 1.257 evidentiranih krivičnih djela govori o porastu za 2,94 posto u odnosu na 2006. godinu. Kako se radi o specifičnom vidu kriminala i uočenim nedostacima u krivičnoj politici, u ovoj informaciji se ukazuje na neophodnost uvođenja strožijih zakonskih kazni za počinitelje nasilja, u okviru zakonskih mogućnosti. U tom pravcu nadležni sud bi trebao imati mogućnost da počinitelja nasilja u porodici izmjesti iz zajedničkog stana, te da se žrtvi osigura siguran smještaj. Ocjena je da je potrebno ažurirati i sudski postupak, kako bi trajao kraće. Predlaže se i odgovarajuća izmjena zakona u ovoj oblasti, obzirom da su u praksi osim fizičkog i drugi vidovi nasilja.

Neophodna je bliža saradnja između organizacija i institucija BiH (policija, sudovi, centri za socijalni rad), ali i nevladinog sektora, uz sagledavanje potrebe donošenja strategije za borbu protiv nasilja u porodici, baziranu na postulatima UN Konvencije o pravima djeteta i Povelje UN-a o otklanjanju nasilja nad ženama.

XS
SM
MD
LG