Dostupni linkovi

Podeljenost u Savetu bezbednosti ne čudi


Savet bezbednosti
Savet bezbednosti

Predstavnici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija nisu usaglasili stavove o izveštaju o neredima od 17. marta u severnom delu Kosovske Mitrovice. Rusija na jednoj strani i zapadne zemlje na drugoj, ni u ovom slučaju nisu mogle da se slože, pa analitičari predviđaju da će rešavanje svih pitanja vezanih za Kosovo i Metohiju i dalje predstavljati dugoročan proces.

U nemirima nakon hapšenja sudija koji su protestovali u zgradi suda u severnom delu Kosovske Mitrovice 17. marta poginuo je jedan UNMIK policajac iz Ukrajine, a povređeno je oko 200 ljudi. Posle rasprave o tom događaju na zatvorenim konsultacijama u Savetu bezbednosti ruski ambasador Vitalij Čurkin rekao je da je izveštaj jasno pokazao da se radilo "o pogrešnoj odluci rukovodstva UNMIK-a da pribegne nepotrebnoj sili", dok je britanska predstavnica Karen Pirs iznela suprotan stav, i navela da je jedan broj delegacija snažno naglasio da je UNMIK delovao u okviru svog mandata. Nakon svega, Savet je odlučio da se sadržaj rasprave prenese generalnom sekretaru koji će "u roku od nekoliko dana" o tome izdati saopštenje.


Nije iznenađujuće to što u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, kada se radi o Kosovu i Metohiji, ni po ovom pitanju nije postignut konsenzus, ali jasno je da nastavljanje podela definitivno ne ohrabruje, izjavila je za naš program Jelena Milić, izvršni direktor Centra za evroatlanske studije:


"Zato što se očito vidi da međunarodna zajednica nema konsenzus oko toga kako dalje rešavati situaciju. To će uticati i na sam kredibilitet EULEX-a koji je već poljuljan time što se ne zna kako su mu Ujedinjene nacije zaista dale mandat, da li je to bio samo poziv generalnog sekretara ili ne. Umanjivanje kredibiliteta prisustva međunarodne zajednice na Kosovu na neki način devalvira i samo proglašenje nezavisnosti i priznanja koja su usledila. To neće negativno uticati samo na srpsku zajednicu na Kosovu već i generalno na celo kosovsko društvo tako da je sve što se usporeno odvija na Kosovu, u bilo kojem pravcu, na neki način kamen oko vrata ili kugla oko noge i Srbiji."


Po mišljenju Dušana Lazića, iz Foruma za međunarodne odnose, ova rasprava u Savetu bezbednosti bila je još jedan svojevrstan test:


"Još jedna proba da li se nešto promenilo u stavovima članica Saveta bezbednosti i kojem pravcu se stvari kreću, pre svega u vezi sa Kosovom. Međutim, on je pokazao da tu nema nekih promena i pronađeno je jedno, da ga tako nazovem, solomonsko rešenje da za nekoliko dana generalni sekretar Ujedinjenih nacija izda neko svoje saopštenje, iz kojeg će, da malo prognoziramo, biti teško bilo šta zaključiti, ko je u pravu a ko nije. Mislim da će se sve to završiti zaključkom da UNMIK nije izašao iz svog mandata prilikom te intervencije na Kosovu."


Ostajanje na starim pozicijama bitno je i zbog namere Srbije da na budućoj Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija od Međunarodnog suda pravde zatraži pravno mišljenje o nezavisnosti Kosova, kaže Lazić, ali ono će imati i uticaj na tamošnji svakodnevni život:


"Očigledno je da stvari teško idu napred i da se teško nalaze rešenja koja bi bila, pre svega, u interesu ljudi koji žive dole i zaštiti njihovih prava i bezbednosti. To će ostati dugoročan problem kojim ćemo se baviti u narednom periodu, tu ne mislim samo na Srbiju nego i na međunarodnu zajednicu. U krajnjoj liniji, kako će se stvari dole rešavati, što se tiče velikih, zavisiće od toga u kojem pravcu će se kretati njihovi odnosi, ne samo po pitanju Kosova već i u vezi drugih spornih pitanja, pre svega vojno-strateškog karaktera."


Aleksandra Joksimović, bivša pomoćnica ministra spoljnih poslova Srbije i Crne Gore, kaže da, uprkos neslaganjima, Savet bezbednosti ne bi trebalo da ima problema oko konsenzusa za održanje multietničnosti i povratka Srba na Kosovo:


"S druge strane, uvek postoji pitanje onoga što se realno dešava na terenu i pitanje koliko će to biti ostvarivo u nekom narednom periodu. To će mnogo zavisiti od bezbednosti, razvijanja takvih vrsta struktura na Kosovu i koliko će se Srbi realno osećati da su na svom ognjištu u okviru Kosova."


Dušan Lazić zaključuje da nije zgoreg primetiti u poslednje vreme umekšanu retoriku zvaničnika Rusije prema partnerima na Zapadu, iako stavovi očigledno nisu promenjeni:


"Blaža retorika je deo određene politike, to je možda začetak nekih novih rešenja u odnosima velikih sila. Prema tome, ako nalaze neka rešenja na drugim planovima, možda se možemo nadati da će usaglasiti stavove i pronaći zajedničko rešenje i u vezi Kosova, ali tu moramo biti oprezni jer eventualni sporazumi, dogovori, i rešenja velikih ne moraju biti rešenja koja će odgovarati i onima koji su u sukobu, konkretno koja će odgovarati Srbiji."
XS
SM
MD
LG