Dostupni linkovi

Od prve Olimpijade održane 1896., Igre su uvijek bile priča o politici, koliko i o sportu. Izuzetak nije ni predstojeća Olimpijada u Pekingu. Kina se za najveće sportsko natjecanje na svijetu pripremila tako što je pojačala ionako striktnu kontrolu nad građanima, ali i kozmetički uredila svoje restriktivne zakone – a sve kako bi se svijetu pokazala u što ljepšem svijetlu. O tamnoj strani sportskih igara naša washingtonska novinarka Heather Maher je razgovarala sa Johnom Hobermanom, profesorom na sveučilištu u Texasu, koji je i autor knjige "Olimpijska kriza, sport, politika i moral".

Priredila Mirjana Rakela

U posljednjih 75 godina pet Olimpijada se održalo u autoritarnim režimima ističe profesor Hoberman. Od one u nacističkoj Njemačkoj 1936, do Igara 1968., u Meksiko City gdje je vojska uoči Olimpijade izmasakrirala mirne demonstrante. Hoberman smatra da se politizacija Olimpijade mogla vidjeti u Moskvi i Los Angelosu. Američki predsjednik Jimmy Carter odlučio se na blokadu Igara 1980., zbog sovjetske invazije na Afganistan godinu dana ranije. Na igrama 1984., u Los Angelosu su izostali Sovjeti i njihovi sateliti. Zapravo, gotovo je nemoguće depolizirati Olimpijske igre, smatra američki znanstvenik.

"Primjerice, u slučaju Pekinga, vlada je u posebne sportske škole poslala oko 400.000 djece i tinejdžera samo s jednim ciljem - da netko od njih osvoji medalju za Narodnu Republiku Kinu. Svaki put kada Međunarodni olimpijski komitet krene u "biznis" s autoritarnim režimima, njihove vlasti iskoriste igre kako bi javno demonstrirale svoju moć, od kontrole vlastite javnosti, do stvaranja sportaša koji moraju osvojiti medalju, do vrlo moćnog imidža koji odlazi u svijet."

Mnogi su mislili da će Igre Kini poslužiti za demokratizaciju, no to se prilično izjalovilo, istodobno, ono što Kinezi nisu htjeli dogodilo se – svijet je upozoren na sve mane kineskog sustava, kaže profesor Hoberman.

"Protukineske demonstracije u godini u kojoj se održava Olimpijada iznenadile su i uznemirile vladu u Pekingu. Uostalom Kina je danas, uoči početka Igara sve restriktivnije društvo. Proći će još neko vrijeme kako bismo uopće mogli ocijeniti da li su možda Igre uspjele liberalizirati neke stvari trajnije, jer uspjeh je to što je stranim medijima dopušten pristup internetu. Vidjeti će se i da li će ta promjena biti dugoročnijeg karaktera i da li će kinesko vodstvo otvoriti zemlju vanjskom svijetu."

Ipak, jedne Igre uspjele su promijeniti političko okruženje. Olimpijada 1988., u Seulu pomogla je u rušenju vojne diktature i otvorila je put demokratskim promjenama. Možda je, kaže profesor Hoberman, Međunarodni olimpijski komitet imao to na umu kada je izbor pao na Peking.

"Olimpijske igre u Seulu najvjerojatnije su pridonijele promjenama u Južnoj Koreji. Ipak, valja istaknuti da je neposredno uoči donošenja odluke Međunarodnog olimpijskog komiteta(MOK) da Seul bude domaćin igara, vojska je ubila više stotina ljudi kako bi se slomio građanski bunt u zemlji. To što su se stvari mijenjale u 80-tim više vidim kao nešto što se posrećilo Međunarodnom olimpijskom komitetu. Naime, slijedila je liberalizacija Južne Koreje i Olimpijske igre su samo dodatno poslužile tom cilju."

Zimske olimpijske igre 2014., održat će se u Rusiji, zemlji koja se još uvijek ne može pohvaliti svojim demokratskim dostignućima. Profesora Hobermana smo pitali da li će MOK poučen kineskim iskustvom dodatno vršiti pritisak na Rusiju da do 2014., unaprijedi ljudska prava i demokraciju.


"Nadam se. No moram reći da sam bio iznenađen kada je Olimpijski komitet odlučio da će igre biti u Sočiju. Naime, Putin je posljednjih godina prilično osiromašio demokratske procese, a imitirajući Kinu, unaprijedio je ekonomiju, no zato je ograničio političke i građanske slobode. Možda MOK vidi sebe kao diplomatsku silu koja može mijenjati svijet na jedan pozitivan način. I njihove nedavne izjave iz Pekinga upućuju na to. Problem je, međutim, u tome što ovo sportsko tijelo dugoročnije ne može kontrolirati tko će biti domaćin Olimpijskih igara. Kada stvari pođu po dobru, oni od toga imaju koristi, u suprotnom će upozoriti da nisu politička organizacija, već su samo tijelo koje je na čelu jednog mirovnog pokreta."

John Hoberman, profesor na sveučilištu u Texasu, je prilično uvjeren da će tokom ovih igara biti i nekih političkih poruka. Vjerojatno će doći od samih Kineza. Uostalom, već smo vidjeli prosvjede nezadovoljnih građana koji su iseljeni iz svojih domova gdje su danas olimpijski objekti, kaže Hoberman, dodajući da bi i kineski disidenti mogli poduzeti nešto spektakularno. Odgovor Kineza dok traje Olimpijada će biti mlak, ali čim se ugasi olimpijska baklja, disidenti bi mogli biti izuzetno drakonski kažnjeni, upozorava američki znanstvenik.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG