Dostupni linkovi

Manje od 48 sati od početka Ljetnih Olimpijskih igara u Pekingu, kineske vlasti su stanovnicima glavnog grada nametnule niz novih ograničenja kretanja i kontakata sa strancima, pa čak i puštanja uzgojenih golubova i tradicionalnih kineskih papirnih zmajeva. Ranije su uvedena dodatna ograničenja pristupa internetu i uvedena cenzura novinskih izvještaja koji se šalju iz Kine. Podaci o najbrže rastućoj svjetskoj ekonomiji i sjaj veličanstvenih olimpijskh borilišta, koji impresioniraju kineske goste, ipak ne mogu sakriti elementarnu činjenicu. Kineski režim, godinama i sistematski, ozbiljno ograničava politička , vjerska i druga prava svojih građana. Od 1951. godine na posebnom udaru te represije je Tibet. Skori početak pekinške Olimpijade ponovo je skrenuo pažnju na stanje u tom području.

Manje od dva dana od početka Olimpijskih igara u Pekingu, grupa tibetanskih aktivista je danas ukazala da Kina zaoštrava pritisak na Tibet koji je "doslovno izolirala" kako bi "sakrila obim i karakater represije".

Međunarodna kampanja za Tibet tvrdi da nakon martovskih antikineskih prosvjeda u Lasi i drugim dijelovima Tibeta kada je ubijeno više od 200 ljudi, naoružani kineski vojnici drže pod opsadom budističke hramove i samostane u tom dijelu Himalaja.

Stotine Tibetanaca, uključujući redovnike i seljake, uhapšene su ili "nestale", a stanovnici tibetanske prijestonice, Lase, spavaju obučeni u strahu od noćnih upada agenata kineskih sigurnosnih službi u njihove stanove i kuće.

"Kina je dramatično pojačala mjere sigurnosti na Tibetu i objavila nove 'antiterorističke' planove, kako bi spriječila mogućnost nastanka bilo kakve neprijatnosti za vladajuću Komunističku partiju pred svjetskom javnosti tokom Olimpijskih igara u Pekingu", navodi se u priopćenju ove skupine čije je sjedište u Washingtonu.

Međunarodna kampanja za Tibet traži od svjetskih čelnika da pozovu Kinu na odgovornost i da od državnog rukovodstva u Pekingu zatraže istragu o sudbini više od 1,000 Tibetanaca kojima se izgubio svaki trag nakon protukineskih demonstracija ovoga proljeća.

Istodobno, španjolsko pravosuđe proglasilo se danas nadležnim za razmatranje tužbe za genocid koja je u Madridu podnesena protiv sedmorice kineskih političkih i vojnih dužnosnika zbog uloge koju su imali u gušenju demonstracija polovinom marta ove godine na Tibetu.

Tužbu su 9. jula podnijeli Komitet za podršku Tibetu i još dva tibetanska udruženja.

Španjolsko pravosuđe još je 2005. prihvatilo kompetentnost na općem nivou za tužbe za genocid i zločine protiv čovječnosti, uz obrazloženje da je "princip univerzalne jurisdikcije iznad postojanja eventualnih nacionalnih interesa".

Podnositelji ove tužbe ocjenjuju da se represija kineskih vlasti tokom prosvjeda na Tibetu koji su počeli 10. marta, može smatrati "zločinom protiv čovječnosti sistematskom eliminacijom Tibetanaca, nanošenjem teških povreda, mučenjem i prinudnim nestancima".

Ta represija bila je "sistematski i opći napad na civilno tibetansko stanovništvo kada je poginulo najmanje 200 osoba, više od 1.000 je ranjeno, dok je skoro 6.000 nestalo i protuzakonito uhapšeno", piše u tužbi.

Vlasti u Pekingu tvrde da je tokom demonstracija i sukoba sa snagama reda poginuo samo jedan Tibetanac, a da su demonstranti ubili najmanje 21 osobu. Kineska vlada optužuje tibetanskog duhovnog vođu Dalaj Lamu koji živi u progonstvu, da je namjerno izazvao nerede kako bi sabotirao Olimpijske igre u Pekingu.

XS
SM
MD
LG