Dostupni linkovi

Politika i strana ulaganja


Austrijski privrednici kritikuju političare u Federaciji BiH zbog, kako prenose tamošnje novine, svjesnog onemogućavanja stranim investitorima da ulažu u razvoj privrede na ovom području. Na meti kritika je, prije svega, Stranka demokratske akcije.

Prema navodima austrijske štampe, u Federaciji je sve stalo zbog političkih razmirica. Ovo se odnosi, prije svega, na ulaganja u elektroenergetskom sektoru u koja je trebao biti uključen austrijski konzorcij Por i Wienstrom koji je nakon poziva federalne Vlade bio odabran za gradnju četiri kapitalna energetska objekta, vrijednosti 850 miliona eura.

Bivši federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Hasan Bećirović navodi da politika u BiH jeste kočnica razvoja, pa i za veći priliv stranih investicija. On se, međutim, ne slaže s ocjenom da jedna stranka može biti kočničar priliva stranih investicija:

„Ja bih volio da ljudi koji su rekli tu izjavu iz Austrije pokušaju projicirati to stanje na vlastitu zemlju, pa bih vidio da li bi se tako neodgovorno i bahato odnosili prema jednom od najvećih resursa vlastite zemlje. Jer resurse u području komunikacija i u području energetike u BiH treba koristiti, upotrebljavati i razvijati na način koji donosi najveću korist građanima ove zemlje, odnosno ovoj zemlji.“

Proces u kojem je austrijskom konzorciju odobrena gradnja četiri elektrane kritikovao je lider SDA Sulejman Tihić ocijenivši kako su ovo malo poznate kompanije koje ne bi mogle obuhvatiti ovakve investicije. Poslanik SDA u federalnom Parlamentu Hajriz Bećirević:

„O eneregetskom sektoru SDA je javno rekla šta bi to trebalo da se ispoštuje i na koji način. Mi želimo da ipak gradimo mi, odnosno elektroprivreda da gradi određene potencijale koje imamo, da ulažemo svoja sredstva i da bude transparentno do kraja. Ne znam zašto to nekome smeta.“

Profesor sa Tuzlanskog univerziteta Edin Delić smatra da država treba zadržati kontrolni paket od 51 posto dionica u elektroenergetskom sektoru:

„I mislim da je taj model vrlo racionalan. Mi možemo na primjeru Republike Slovenije - koja je članica EU i koja je zadržala kontrolni paket dionica nad energetskim sektorom - vidjeti da to funkcionira i da to nije problem za EU. Međutim, moramo biti svjesni da to država kakva je ova naša sa tih svojih 51 posto neće biti kredibilan partner za inestitora, niti mi imamo ambijent u kome je moguće da eneregetski sektor se razvija i radi ako se država ovako ponaša sa tih svojih 51 posto. Kroz taj kontrolni paket dionica nužno je artikulisati interes šire društvene zajednice, a ne političkih stranaka na vlasti, ili čak, što je češći slučaj, uskih interesnih krugova.“

Austrijanci ocjenjuju i da se u RS-u projekti brže dodjeljuju, i to često bez raspisivanja tendera, uz izuzetak kada je prodavan Telekom. Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata u državnom parlamentu Drago Kalabić:

„Što se tiče same klime, zašto je ona povoljnija, mislim da je malo zlurado navoditi razloge. Postoji ovdje zakonska procedura, postoje institucije koje prate sve te procedure. Da li određene institucije koje treba da prate sve te procedure rade svoj posao, ja u ovom momentu ne bih mogao da kažem, ali sigurno da Ured za žalbe na nivou BiH očito ne funkcioniše i ono što smo mi govorili, on guši vjerovatno sve te procedure, a samim time negativno utiče na stavove investitora. I to je vjerovatno ta činjenica koja se može navesti ako govorimo o tenderima i procedurama koja je je u ovom momentu sporna. A u skladu sa zakonskim procedurama šta je sporno - olakšati procedure i uprostiti tendere i sve ostalo ne kršeći zakon.“

Hasan Bećirović smatra da je prividna otvorenost u ekonomiji u jednom bh. entitetu put bez izgrađenih institucija i regulatornih tijela:

„Tvrditi o otvorenosti dijela države sa stanovišta ekonomije u mnogome je naivno i očigledno nepoznavanje situacije u BiH. U perspektivi ćemo vidjeti rezultate i jedne i druge politike. Ja mislim da ta prividna otvorenost u RS-u jeste ustvari put bez izgrađenih institucija, bez tijela regulacije, jeste put korupcije i bezakonja. Na tome se razvoj ne može graditi.“

XS
SM
MD
LG