Dostupni linkovi

Do ovog najnovijeg otkrića mogućnost postojanja leda na sjevernom dijelu Marsa bila je tema oko koje su mnogi znanstvenici godinama raspravljali.

NASA otkrila led u tlu s Marsa

Nakon prikupljanja uzoraka tla s Marsa, znanstvenici su potvrdili kako je otkrivena voda. Nasina letjelica Phoenix već neko vrijeme prikuplja uzorke tla s Marsa pod sumnjom kako se na udaljenom planetu nalazi led, odnosno voda.

Sad je i službeno potvrđeno kako se radi o vodi, a idući korak znanstvenika je utvrđivanje je li Mars pogodan za naseljavanje ljudima.

"Izuzetno sam sretan što mogu objaviti kako smo napokon dobili uzorke leda s Marsa", izjavio je William Boynton, jedan od istraživača na misiji Phoenix. Od slijetanja letjelice Phoenix na Mars, 25. svibnja prikupljen je velik broj uzoraka koji se napokon našao u laboratoriju letjelice gdje je i analiziran pod vodstvom stručnjaka sa Sveučilišta u Arizoni.

Prethodni pokušaji letjelice Phoenix da svojom robotskom rukom dostavi uzorke s površine Marsa nisu bili toliko uspješni, jer je za proučavanje bilo raspoloživo tek nekoliko komadića leda koji se nisu dobro vidjeli.

Zbog velikog napretka istraživanja, Nasa je odlučila produžiti misiju na Mars do 30. rujna ove godine, čime ukupan trošak prelazi granicu od 420 milijuna dolara.

Potpuna pomrčina sunca u Sibiru

Milijuni ljudi u ruskom gradu Novosibirsk svjedočilo je potpunoj pomrčini sunca koja se desila u petak u 10:21. Trajala je dvije minute i 27 sekundi i na sreću nije bila skrivena oblacima.

Gomila turista pohrlila je u sibirski grad kako bi prisustvovala rijetkom astronomskom događaju koji se u Rusiji ponovno očekuje tek 2030.

Pomrčina je bila vidljiva i iz Grenlada, sjeverne Kanade, Kine i zapadne Mongolije.

Sljedeća pomrčina sunca očekuje se u sjevernoj Americi 2017. godine, u Europi 2026., a u Rusiji se repriza današnjeg događaja očekuje tek 2030.

Potpuno pomrčina sunca zahtjeva da područje mjesečeve sjene dodirne površinu zemlje. Zbog relativne veličine mjeseca i sunca i njihove relativne udaljenosti od zemlje, staza totalne pomrčine vrlo je malena.

Led Sjevernog pola "preživjet" će ovo ljeto

Sjeverni pol

Znanstvene prognoze o otapanju pedeset posto ledenog pokrivača sjevernog pola u rujnu, a koje su objavljene prošli mjesec, netočne su.

Naime, još u lipnju ove godine, znanstvenici su upozorili kako će zbog vrlo visokih temperatura više od polovine arktičkog leda trajno nestati, međutim taj zaključak opovrgnuli su znanstvenici iz nacionalnog centra za proučavanje snijega i leda u Boulderu.

Iz Bouldera u državi Colorado, skupina znanstvenika koji se bave tim područjem tvrdi kako je Sjeverni pol u puno boljem stanju nego je bio prošle godine krajem srpnja. Ledeni pokrivač je ove godine puno stabilniji i deblji ponajviše zbog temperatura koje su u tom području bile nešto niže nego prošle godine, stoga, nema razloga za zabrinutost, izjavili su znanstvenici.

Čelnik nacionalnog centra za proučavanje snijega i leda, Mark Serreze, izjavio je kako je "Sjeverni pol barem za ovu godinu siguran", međutim ne znači da se otapanje leda uslijed globalnog zatopljenja ne nastavlja.

Uz kanadsku obalu: odlomila se nova gromada leda

Kanadski naučnici objavili su kako se od arktičkog ledenjaka Ward Hunt uz kanadsku obalu odlomila gromada leda veličine 18 kvadratnih kilometara.

Odlomila se prošloge sedmice i sada polako pluta prema Arktičkom okeanu. Ploča leda, stara gotovo 3.000 godina, počela je pucati još 2002. U proljeće su rendžeri uočili rascjepe duge 18 i široke 40 metara.

Naučnici su najavili nova odlamanja uzrokovana globalnim zatopljenjem.

UN izvještava o uspjesima u borbi protiv AIDS-a


U najnovijoj studiji Ujedinjenih naroda objavljeno je da napori u sprečavanju AIDS-a daju rezultate, a isto je tako zabilježen i pad smrtnosti. Zabrinjava još uvijek da na svake dvije osobe koje se podrvrgavaju tertmanu dolazi čak pet novozaraženih.

Direktor UN-ovog programa za borbu protiv AIDS-a, Peter Piot, kaže da je riječ o najpozitivnijem izvještaju od kada je UN počeo pratiti epidemiju: "U posljednje dvije godine postigli smo u borbi protiv AIDS-a više nego u proteklih 20 godina!"


Smrtnost je u padu prvi put u posljednje dvije godine jer su prevencija i tretmani sve rašireniji. Trenutno, tri miliona ljudi u razvijenim zemljama dobiva antivirusni tretman.

Broj novozaraženih u prošloj godini iznosio je dva miliona i 700 hiljada, što je za 300 hiljada manje nego u 2001. godini. Najbolji rezultati su postignuti u subsaharskoj Africi, uključujući Ruandu i Etiopiju. Postotak trudnica, koje su HIV pozitivne, a koje primaju antivirusni tretman, kako bi se spriječilo prenošenje zaraze s majke na dijete, porastao je a 14 na 33 posto u samo dvije godine.

Unatoč napretku Peter Piot kaže da je ključna stvar u popravljaju situacije – novac: "U svijetu danas s virusom HIVa živi oko 33 miliona osoba. Ukoliko svi ne dobiju tretman, umrijet će."

U prošloj je godini, otkriva UN-ova studija, za programe borbe protiv AIDS-a i virusa HIV-a na raspolaganju je bilo 10 milijardi dolara, a bilo je potrebno još najmanje osam milijardi. Da bi se održala trenutačna razina tretmana fondove bi trebalo povećati za 50 posto. To će se i ostvariti kada predsjednik Bush potpiše zakon kojim će Sjedinjene Države izdvojiti 48 milijardi dolara, u idućih pet godina, za borbu protiv AIDS-a, malarije i tuberkuloze.


  • 16x9 Image

    Rinko Golubović

    Počeo raditi 1969. na Radio Sarajevu kao spiker, a 1973. i na TV Sarajevo u informativnim emisijama. Okušao se u gotovo svim područjima novinarstva: od voditelja i urednika informativnih emisija, do emisija revijalnog karaktera.

XS
SM
MD
LG