Dostupni linkovi

Suđenje ruši mit o Karadžiću?


Prvo pojavljivanje Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom
Prvo pojavljivanje Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom

Punih 13 godina posle podizanja optužnice za ratne zločine, nekadašnji predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić pojavio se pred sudskim većem Haškog tribunala. On je odbio da se izjasni o optužnici jer, kako je rekao, čeka da mu bude dostavljena nova koju priprema Tužilaštvo. Može li suđenje koje sledi srušiti mit o Karadžiću kao srpskom heroju u delu javnosti koja ga takvim još uvek tako doživljava?

Karadžić se u sudnici pojavio ošišan i obrijan, tako da je ostao bez ijednog prepoznatljivog atributa koji ga je krasio dok se krio pod imenom Dragan Dabić. Bivši lider bosanskih Srba vidno je ostario i znatno je mršaviji nego što se pamti iz perioda '90-ih. Nacionalne televizije u Srbiji direktno su prenosile Karadžićevo pojavljivanje u sudnici broj 1, istoj onoj gde se odvijao proces Slobodanu Miloševiću. Zanimljivo je da je redovna konferencija za novinare Vlade, koja je bila zakazana u vreme kada se bivši lider bosanskih Srba pojavio pred sudijama, u posednjem trenutku otkazana. Uoči direktnog tv prenosa pitali smo Beograđane da li će pratiti:

“Bilo bi mi žao da propustim takvu priliku.”

“Obavezno, obavezno! Ja sam patriota, obavezno.”
“Pa interesuje me njegovo pojavljivanje, naročito izgled fizički sada posle toliko godina izgnanstva.”

“Želim da vidim na šta će to sve da liči i kako će sve da ispadne na kraju.”

Kao što se i očekivalo, Karadžić se nije izjasnio o optužnici i zatražio odlaganje od 30 dana. Predstavnik Haškog tribunala u Srbiji Matias Helman objašnjava da nakon toga slede pripreme za suđenje:

“I tu ima mnogo važnih koraka. Tužilaštvo mora da obelodani odbrani svoje dokaze koje namerava koristiti protiv optuženog. Naravno, vrlo je važno i dati odbrani vreme da se pripremi za suđenje. Tužilaštvo je naravno više pripremljeno, u smislu da postoji optužnica, ali i ono mora konkretno sada da se pripremi, da odluči koje će svedoke pozvati, i koje će dokaze izvesti.”

Karadžić je u prvom pojavljivanju zastupao sam sebe, a kako je najavio, i ubuduće će tako biti. Prema ranijim najavama, u odbrani će mu pomagati članovi pravnog tima koji će činiti advokati Svetozar Vujčić i Goran Petronijević, dok će za dokumentaciju biti zaduženi Smilja Avramov, Kosta Čavoški i Milivoje Ivanišević.

I advokat Toma Fila, koji ima dugogodišnje iskustvo u odbrani haških optuženika, najavljuje za naš program pomoć svoje advokatske kancelarije. On navodi da je još rano govoriti o strategiji odbrane, ali ocenjuje da nije dobro to što je Karadžić odlučio da se brani sam:

“Ja lično ne mislim da je dobro da se bilo ko sam brani. Kad ste vi u pitanju, nemate kritičnost. S druge strane, advokat zna proces, koji on kao psihijatar, ne zna. Ni Milošević nije znao, pa evo da ne uvredim Šešelja, ni on. I zato imate bolji model, to je model kod hrvatskog generala Čermaka i drugih, a to je da on i advokat zajedno rade.”

Grupa advokata sa grčkog ostrva Krit namerava da ponudi Radovanu Karadžiću besplatnu odbranu pred Tribunalom. Na pitanje da li će država pomoći odbranu bivšeg lidera bosanskih Srba, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić odgovara da je Srbija po statutu suda u Hagu dužna da sarađuje, kako sa tužilaštvom, tako i sa odbranama optuženih:

“Bez obzira čak i da li su oni državljani Srbije. I ukoliko odbrana Radovana Karadžića, ili bilo kog drugog haškog optuženika zatraži određena dokumenta koja su potrebna za postupke koji se vode pred tim sudom, mi smo obavezni da ih damo, naravno, ukoliko ih posedujemo. S tim što za određenu vrstu dokumenata mi tražimo zaštitne mere iz razloga nacionalne bezbednosti.”

Utvrđivanje istorijske istine od suštinske važnosti

Da li će suđenje Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom razbiti sliku onih koji su sa parolama ‘srpski heroj’ danima nakon njegovog hapšenja protestovali na ulicama Beograda. Šta kažu građani:

“Ja sve vreme nisam ni upućena dovoljno, jer mnogo se o njemu priča, a svako sa svog aspekta gleda. Ne kažem da ne treba kazniti krivce, ako je kriv treba ga kazniti. Ali, čekam do kraja da bih saznala da li jeste ili nije.”

“Volela bih kad bih mogla negde da se prijavim da idem da svedočim. Jer znam njegove reči koje je govorio da će biti krvav pokolj. Apelovao je hiljadu puta, niko ga nije slušao! I danas on odgovara i niko drugi! I volela bih da me pozovu da im ja kažem puno stvari. Ceo tekst imam u glavi koji sam noćas napravila.”

RSE: Da li mislite da bi suđenje moglo srušiti sliku o Karadžiću kao srpskom heroju?

“A da li vi stvarno mislite da je on srpski heroj?!”
“Nemoj mene, poludeću! Zbog čega? Zbog toga što su izolomili grad 15 puta bez razloga!”

Upravo ovim ljudima, koji su u utorak na mitingu Srpske radikalne stranke demolirali centar Beograda, prema mišljenju predsednice Helsinškog odbora za ljudska prava Sonje Biserko, nikakvo suđenje ne može promeniti sliku o Radovanu Karadžiću. Međutim, može stvoriti drugačiju onim mlađim i budućim generacijama:

“Srpska radikalna stranka i ljudi koji su izašli na ulicu pre dve večeri, sumnjam da oni mogu da promene svoja uverenja. Oni insistiraju na tezama sa kojima je rat počeo, i to je vrlo teško promeniti. Međutim, vrlo je važno da to suđenje, mlađim generacijama i onim koje dolaze, i regionu i Bosni pre svega, pokaže suštinu i karakter tog rata, i celu tu strategiju, ceo taj plan i projekat velikosrpski koji je Karadžić, zajedno sa Mladićem i Beogradom sprovodio u Bosni.”

Sonja Biserko zaključuje da je od suštinske važnosti utvrđivanje istorijske istine o Radovanu Karadžiću:

“Međutim, ovde i sama država organizuje sećanja na te ratove, odnosno interpretaciju koja zapravo Srbiju amnestira od te primarne odgovornosti. Istorijska istina o delovanju Radovana Karadžića će se sigurno kad tad utvrditi na način dovoljno uverljiv da i ljudi u Srbiji to prihvate.”

XS
SM
MD
LG