Dostupni linkovi

Privatizacija JAT-a dobra odluka


avion JAT-a
avion JAT-a

Agencija za privatizaciju raspisala je danas tender za prodaju većinskog paketa akcija srbijanskog avioprevoznika Jat ervejza, a minimalna cena 51 odsto akcija je 51 milion evra.

Ruski „Aeroflot“, koji se u medijima pominjao kao najozbiljniji potencijalni kupac, ima velike rezerve prema ponuđenoj ceni i moguće je, da se neće ni pojaviti na tenderu.

U javnom pozivu objavljenom u dnevnom listu „Politika“ i u londonskom „Fajnenšel tajmsu“, Agencija za privatizaciju nudi na prodaju 51 odsto, sa mogućnošću kupovine do 70 odsto registrovanog kapitala JAT ervejza koji je poptuno u državnom vlasništvu.

U okviru imovine vredne 100 milona evra Jat poseduje firmu za prevoz putnika i robe do beogradskog aerodroma „Su-port“, kao i 75 odsto srpske kompanije iz međunarodnog sistema „Amadeus“. Izvan Srbije JAT je vlasnik kompanija „Avijejšen trejd internešnel“ sa sedištem u Londonu i dela avio kompanija Makedonije i Republike Srpske.

Ima devet „boinga 737“ koji su aktivirani između 1985. i 1988. godine i tri „ATR 72“ koji se koriste od 1990. i 1991. godine, kao i 55 aviona koji se koriste u Pilotskoj akademiji i Privrednoj avijaciji. Tu su i zgrade, poslovni prostori i građevinsko zemljište.

Ivan Paligorić iz Agencije za privatizaciju:

„Kranji rok za podnošenje obavezujućih ponuda je 24. oktobar 2008. godine, s tim da je preduslov za dostavljanje ponuda svih učesnika potencijalnih da dostave bankarsku garanciju ili depozit u iznosu od dva miliona eura. Minimalna cena za kupovinu ovih 51 posto registrovanog kapitala subjekta privatizacije - JAT ervejz, je 51 milion eura. “

Ekonomski eksperti smatraju da je veoma dobro, i za državu i za njene građane, da JAT ervejz bude privatizovan.

Profesorka Ekonomskog fakulteta Dana Popović:

„JAT je jedna od najlošijih firmi aviosaobraćaja na Balkanu i uopšte, a da istovremeno ima i najbolje pilote i pilote koji odlaze u druge kompanije da rade, a naše stjuardese imaju po 50 godina, dakle, očigledno je da ta kompanija ne valja, a da ljudi unutra, neki valjaju, a da mnogi ne valjaju. Dakle, rešiti taj problem, ja ne vidim drugi način, a očigledno ne vide više ni u državi, što je novo, dakle, jedini način je, hajde, to da privatizujemo.“

I za profesora Ekonomskog fakulteta Jurija Bajeca ovo je dobra odluka, ali i možda zakasnela, s obzirom na velike dugove i nemogućnost održavanja:

„Dakle, jedini dobar način je privatizacija, dobijanje strateškog partnera koji, pre svega, treba da modernizuje flotu JAT- ovu jer što se tiče drugih elemenata JAT-a, on je u jednoj dobroj poziciji, on je učesnik otvorenog neba i ima veoma dobru poziciju na ovom delu Evrope, sa stanovišta neke vrste regionalnog aviocentra.“

Iz Ministarstva ekonomije je najavljivano da će početna cena za 100 odsto kapitala biti 150 miliona evra, ali je procena kasnije snižena zbog visokih cena goriva. Profesor Bajec tome dodaje i odugovlačenje sa prodajom.

„Ovo nije posao gde će država da zaradi. Ovo je prodaja da se ojača komunikacioni, infrastrukturni elemenat, jer bitno je za Srbiju da se na taj način poboljša pozicija tog prevoznika i u tom smislu da cena nema ovde odlučujući značaj.“

Profesorka Dana Popović smatra da se ovom prodajom neće desiti ništa loše, jer kako kaže:

„Sve ostaje ovde osim profita, jedini onaj deo - profit koji ostvari kompanija, koji će biti zainteresovani da ga ostvare odlaziće u inostranstvo, a možda i neće, ako reše da ga reinvestiraju baš u Srbiji. Sve ostalo, sve plate, ukupan prihod, dakle, sve ono dobro za kompaniju što se donosi, ostaće u zemlji. Ja se kao Srpkinja ne bih bojala te privatizacije, naprotiv, baš bih volela da se ona desi.“

Najviše interesovanja za JAT do sada pokazali su ruski Aeroflot, Er Berlin i Er Island. Kako se nezvanično saznaje, u ruskoj kompaniji već imaju ozbiljne rezerve zbog ponuđenih uslova, tako da postoji mogućnost da se neće ni pojaviti na tenderu.

Jurij Bajec smatra da će pored finansijske ponude, veoma bitan faktor biti način i tempo, na koji kupac planira da modernizuje flotu:

„Upravo da zadovolji ove strateške interese Srbije u ovoj oblasti i ja mislim da će to biti veoma važno prilikom odlučivanja ko od interesenata bude na kraju postao strateški partner JAT ervejzu.“
XS
SM
MD
LG