Dostupni linkovi

Mala vjerovatnoća za isplatu odštete


Žena, koja je preživjela genocid u Srebrenici plače dok gleda prenos prvog pojavljivanja Radovana Karadžića pred tribunalom u Hagu

Iako je Radovan Karadžić uhapšen i izručen Haškom tribunalu, vjerovatnoća da će žrtvama silovanja u logoru Omarska kod Prijedora biti isplaćena odšteta od 745 miliona dolara je mala. Naime, isplatu ove sume za 10 silovanih žena i dvije nevladine organizacije je 2000. godine, prema presudi, naložio Okružni sud u Njujorku.

Hasiba Harambašić, jedna od žrtava, nije optimista u pogledu izvršenja:

“Prosto tome ne vjerujem. Puno je godina prošlo od tog, iako su nama rekli gore, kad smo bili na suđenju, da će to biti izvršeno onog momenta kada Radovan Karadžić bude uhapšen. Šta će biti od toga, to ćemo tek vidjeti.“

Pravni ekspert Miroslav Mikeš kaže kako je izvodljivo da se presuda izvrši, ali je prethodno potrebno ispuniti određene uslove:

„Presuda može biti izvršena, s tim da je to presuda Sjedinjenih Američkih Država - i ako bi ona bila izvršavana u BiH, mora se prvo pokrenuti postupak priznanja strane sudske odluke. To je uobičajeno, a poslije toga se izvršava na imovini koju on ima. Ukoliko on nema imovine, onda nema izvršenja.“

Osim ove presude, Karadžiću su Sjedinjene Američke Države naredile isplatu od 4,5 milijarde dolara po osnovu odštete koju su žrtve rata u BiH dobile u sudskim procesima.U jednom od njih odlukom porote da treba platiti 617 miliona dolara na ime materijalnog obeštećenja i 3,9 milijardi dolara kazne za lišavanje života i teško povrijeđivanje 39 osoba, žrtava rata u BiH. Ova je presuda i najveća u posljednjih 20 godina izrečena protiv stranog lidera u Sjedinjenim Američkim Državama.

No, sudeći prema katastarskim izvodima imovine, upitno je odakle će se šteta naplatiti.

Predsjednik opštine Pale Slobodan Savić:

„Na Radovanu nema ništa. Na njegovo ime nema ništa. Ima objekat taj stari u Pribnju, vodi se na Sonji i Aleksandru, a objekat u Krivačama vodi se na Ljiljani Zelen. To je po posjedovnom stanju u katastru. Sonja Jovičević ima svoj stan na Palama.“

Nusreta Sivac, koja je također po osnovu presude dobila pravo na obeštećenje, kaže kako će se tragati i za Karadžićevom skrivenom imovinom:

„Koliko sam ja dobila informaciju od ljudi, eksperata u Americi koji poznaju propise kako to ide, oni će to sigurno tražiti - ali ne samo u BiH, bilo gdje da ima imovinu. Traga se i za njegovim računima u inozemstvu i u cijelom svijetu, koliko god on imao imovine. Američki timovi, koji rade na tome, smatraju da to njima neće biti problem, samo je problem pronaći gdje on ima imovinu u svijetu. A naravno i u BiH. Tu će se morati, naravno, uključiti institucije BiH čiji je to posao.“

Za Ured visokog predstavnika sva pokretna i nepokretna imovina Radovana Karadžića je od važnosti i interesa, kako je to nedavno izjavio zamjenik Miroslava Lajčaka, Rafi Gregorijan. Također i za EUFOR, koji je zato nedavno izmjerio njegovu kuću na Palama. Iako se, prema Gregorijanu, razmatraju opcije kako žrtvama dati makar simboličnu naknadu, u OHR-u na pitanje kako naplatiti odštetu, jedini zvanični komentar je da se radi o komplikovanom pravnom pitanju.

Žrtve će insistirati na tome da se pokrene mehanizam za priznanje strane sudske odluke, kaže Sivac:

„Pa naravno da ćemo insistirati, ali mi nećemo moći oficijelno - ono što je posao države i institucija države, to će oni tražiti, a mi ćemo potencirati i kontaktirati naš odvjetnički tim koji će raditi na tome, a mi ćemo sve od sebe dati da bi se dovelo do kraja.“

U Ministarstvu pravde BiH kažu kako za pokretanje postupka priznanja odluke suda i ne treba državna intervencija. Glasnogovornik Ministarstva Marina Bakić:

„Ministarstvo pravde BiH do sada nije dobilo zahtjev za priznavanje strane sudske odluke u ovim predmetima, što ipak ne znači da oštećene strane nisu uputile ovaj zahtjev jer one isto to mogu učiniti i direktno putem sudova u BiH.“

Bez obzira kakav ishod bio, stav žrtava je da su presude historijske i stoga izuzetno značajne. Hasiba Harambašić kaže kako joj je na kraju najvažnije priznanje zločina:

„To je moralno zadovoljstvo, zadovoljstvo vama da ste ipak nešto postigli jer ste jako poniženi na sve moguće načine - od gladi, žeđi, a najteže je tog momenta kad vam oduzmu dostojanstvo. To je seksualno zlostavljanje ili silovanje bilo koje do nas. Jer sve do momenta dok vam se to ne desi, niste u sebi poraženi - jer ovo sve prođe i udaranje i psihičko maltertiranje i sve. Onog momenta kad je bio proglašen krivim, čini mi se da se to meni nešto povratilo i osjetila sam neko zadovoljstvo u duši.“
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG