Dostupni linkovi

Kao i nakon hapšenja, reakcije na izručenje Radovana Karadžića Haškom tribunalu u Bosni i Hercegovini su podijeljene.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić smatra da ovaj čin vraća povjerenje u međunarodnu pravdu. Ta pravda, međutim, ne može biti kompletna i pitanje je da li se može nazvati pravdom jer Karadžiću će se suditi, a njegov projekat i dalje živi:

Ali ta pravda ne može biti kompletna, i pitanje je može li se nazvati pravdom ako neko bude kažnjen za djelo genocida i sve drugo što se navodi u optužnici, a sa druge strane to djelo i taj projekta ostaju da žive. Dokaz tome da Karadžićev projekat i dalje živi je 500.000 ili više ljudi koji još uvijek žive izvan BiH...

«Izručenje Karadžića Haškom tribunalu vraća povjerenje u međunarodnu pravdu i to je svakako dobro, s jedne strane. Ali ta pravda ne može biti kompletna, i pitanje je može li se nazvati pravdom ako neko bude kažnjen za djelo genocida i sve drugo što se navodi u optužnici, a sa druge strane to djelo i taj projekta ostaju da žive. Dokaz tome da Karadžićev projekat i dalje živi je 500.000 ili više ljudi koji još uvijek žive izvan BiH. To je posljedica projekta etničkog čišćenja. Ti ljudi su bili prisiljeni da odu izvan BiH, nisu se mogli vratiti zbog opstrukcija koje su doživljavali na svakom mjestu. Pitanje je šta sa projektom? Ukoliko on i dalje bude postojao, a zločinac bude osuđen da sjedi u zatvoru, pitam se šta je to pravda? Postoji nelogičnost, i zdravom logikom možemo doći do činjenice da tu nešto nije u redu. Mislim da se radi o presedanu međunarodne zajednice koja šalje poruku da je spremna prihvatiti takve projekte, s tim da je spremna kazniti nekoliko pojedinaca, a kad prođe izvjesno vrijeme i kad se ’slegne prašina’ da se projekat zaboravi. Još gore je što svjedoci nestaju. To nije dobra poruka, posebno u trenutku kada svi učestvujemo u procesu globalizacije koji podrazumijeva intenzivne susrete, kontakte, zajednički život i rad ljudi koji dolaze sa raznih strana, sa različitim navikama, kulturama, koji su različitih etničkih i vjerskih pripadnosti.. Moguće je da kroz proces globalizacije dolazi do tenzija i konflikata. Ako ovaj slučaj u BiH ne bude riješen kako je potrebno i kako to predviđa međunarodno pravo - da se izbrišu sve posljedice genocida - onda ovo može biti jako ružna poruka za svijet.»

SDS: "Tajno" izručenje bilo očekivano

U Srpskoj demokratskoj stranci navode da je bilo za očekivati da se Karadžić sudu u Hagu izruči „tajno“. Iznenađeni su što OHR nije dozvolio Karadžićevoj porodici da ga posjeti u pritvoru u Beogradu. Poslanik SDS-a u državnom parlamentu Momčilo Novaković:

„Zbog pažnje, ne samo medijske nego i političke, koju je privuklo Karadžićevo hapšenje pretpostavljam da se Vlada Srbije odlučila na ovaj tajni potez jer možda su očekivali neke probleme. Mislim da problema ne bi bilo i da je prebacivanje Karadžića od Beograda do Haga urađeno transparentnije i drugačije.“

Najvažnije je izručenje Karadžića pred lice pravde

Ekspert za genocid i ratne zločine Edina Bećirević navodi da je najvažnije da je Karadžić stigao u Ševeningen. Mediji, nevladine organizacije i kritičari više bi se trebali baviti analizama dosadašnjih presuda i sudske prakse Tribunala, smatra ona:

„Da bi na taj način konstruktivnijim kritikama potaknuli Haško tužilaštvo da u slučaju Karadžić ne ponove propuste koje su imali u mnogim drugima slučajevima prije ovoga. Tu, prije svega, mislim na slučajeve Krajišnik, Plavšić, Brđanin. Naime, dokazivanje genocida za 1992. godinu haško tužilaštvo je, uprkos obilju dokaza koji su dostupni i javnosti, potpuno zakazalo. Što se tiče tenzija u regionu, mislim da će one veoma brzo biti prebačene u hašku sudnicu.“

Odlazak Radovana Karadžića u pritvorsku jedinicu neće donijeti neke bitne promjene u regionu, kaže direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja:

...bilo je očigledno teško postovjetiti Radovana Karadžića sa RS-om jer on već 13 godina nije na njenom čelu i uopšte ga i nema u javnosti, a RS je opstala...

„Slično mislim da će se desiti i u BiH. Zaista, bilo je očigledno teško postovjetiti Radovana Karadžića sa RS-om jer on već 13 godina nije na njenom čelu i uopšte ga i nema u javnosti, a RS je opstala, tako da je to bio, možda, jedan spisak želja, jedna reakcija emotivna, ali mislim da će realni odnosi u BiH i dalje ostati na onim principima kako ih je uspostavio Dejtonski mirovni sporazum. I praksa sve više pokazuje da je svaki pokušaj iskrivljavanja, odnosno promjena tih elementarnih principa gotovo nemoguća.“

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić navodi da će izručenje Radovana Karadžića Hagu biti jedan doprinos utvrđivanju istine i pravde, ali da će otvoriti brojna pitanja i dileme:

„Neke dileme, neke prigovore oko nastanka i opstanka RS-a. Pravda je uvijek relativna. Nikad se ne može namiriti ono što su njegovi postupci, čime su doprinijeli svim tim silnim stradanjima, žrtvama. Ali, u svakom slučaju jeste ovozemaljska pravda.“

Transfer Radovana Karadžića u Hag značajno će relaksirati političku situaciju u Srbiji, kaže Rajko Vasić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Nije optimista da će se isto desiti i u BiH:

„U BiH neće značajno smiriti situaciju jer očito je da sarajevski politički krug nastoji da hapšenje od sada, pa do osude i nakon osude koristi za nepresetan pritisak na RS i za zahtijevanje da se ona ukine kao nekakva genocidna i Radovanova tvorevina. Taj pritisak će trajati duže vremena i to će destabilizovati BiH.“

Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak danas je poništio svoj nalog o oduzimanju putnih dokumenata članovima porodice Radovana Karadžića. Iz njegovog ureda je saopšteno da više ne postoje razlozi zbog kojih su putni dokumenti oduzeti članovima porodice Karadžić. Odluka visokog predstavnika stupa na snagu odmah. Portparol OHR-a Oleg Milišić:

„Oni sada imaju pravo na povrat putnih dokumenata. Ova odluka stupa na snagu odmah. A moram napomenuti da ograničenja protiv ostalih lica ostaju i dalje na snazi.“
XS
SM
MD
LG