Dostupni linkovi

Tradicionalni, 442. skokovi sa Starog mosta u Mostaru, održani proteklog vikenda, potvrdili su još jednom koliko je grad podijeljen. Naime, skokovi se sve češće prihvataju kao "bošnjačka manifestacija" u kojoj Hrvati učestvuju u malom broju. Tako su obale Neretve, uz skokove koji publici oduzimaju dah, sve udaljenije...

Skočiti sa Starog mosta i biti proglašen najboljim skakačem osjećaj je kojeg nikakvi novci ne mogu kupiti, kaže nam Lorenc Listo, i ove godine najbolja mostarska lasta. Dok pokušava opisati let laste, dodaje nevjerovatan osjećaj slobode, ali i ponosa koji ga svake godine vrati na Stari most:

„To je meni treća pobjeda i najdraža do sada zato što su samo Emir Balić i Asko Fink tri puta zaredom osvajali - i to je meni krenulo za rukom.“

Na ovogodišnjem tradicionalnim skokovima sa Starog mosta, pored Lorenca, nastupilo je 60 skakača u kategoriji skokova na glavu i na noge. Takmičari su stigli iz Zenice, Sarajeva, Konjica, Banje Luke, Doboja, Užica, Kragujevca. Jedan od organizatora, član Udruženja skakača „Mostari“ Goran Fink:

„Ova godina je bila uspješna što se tiče skokova i kod same organizacije i kod broja skakača.“

Iako su i ove godine skokovi okupili veliki broj Mostaraca, posebno iz dijaspore koji godišnji odmor tradicionalno provedu u Mostaru, neki stari problemi i dalje su aktuelni. Grad ni ove godine nije učestvovao u organizaciji skokova i popratnih kulturnih događaja, kojima je, s druge strane, prisustvovao zanemariv broj žitelja iz, uslovno rečeno, zapadnog dijela Mostara. Zbog čega? Tek manji broj anketiranih građana, koje smo snimili u većinski hrvatskim naseljima, prokomentirao je održavanje manifestacije:

„To mene ne interesuje toliko, skokovi.“

„Vazda isti divinjaci i ostaju isti divinjaci vazda.“

„Pa otprilike isto je ostalo, skaču svi.“

Darko Dodik u starom dijelu grada prije rata držao je ugostitetljski objekat. Svoje vlasništvo danas pokušava vratiti putem Općinskog suda u Mostaru. Navode kako skokovi na kojima već godinama ne sudjeluju Hrvati na određen način dijele Mostar - odbacuje, dok podvlači kako mlađe generacije koje rastu odvojeno i dalje od obala Neretve jednostavno nemaju interesa za skokove:

„Ne odgajaju se nove generacije, da kažem - Hrvata koji skaču s mosta. S novim generacijama, naravno, nemate ni te potencijalne skakače. Mislim da je to jedini razlog. Mislim da je Mostar izgubio tu emotivnu pripadnost, dakle tu vrstu identiteta iz razloga jednog zaista užasnog i tragičnog rata.“

Iako ovogodišnje skokove ocijenio iznimno uspješnim, svoj pesimizam ne krije ni Goran Fink, dijete mješovitog braka čiji je brat Jadranko, također čuveni skakač, poginuo u zadnjem ratu. Teško će biti vraćen sjaj skokovima kojeg su imali u zlatnim godinama Mostara, tužno dodaje - previše je krvi palo u gradu u kojem danas ima najmanje Mostaraca:

„Uopšte nije problem što se tiče nacionalnosti, ili Hrvata, muslimana, Srba, Jevreja, miješanih, ma fali Mostaraca. Najgora stvar, po meni, desilo se to što je baš to pitanje Hrvat, musliman, Srbin - i to je problem. I tu je pao i Most i grad i sve. Ja nisam zadovoljan što se tiče toga.“

Ignorantskim odnosom mostarske uprave u Udruženju skakača su revoltirani. Lorenca Listu politika, kako kaže, previše ne zanima. Naredne godine zajedno s Udruženjem skakača podučavaće mlađe naraštaje skokovima na glavu. Škola će biti otvorena za sve koji vole Mostar i žele postati dijelom priče o skakačima. Sve ostalo manje je važno:

„Ja bih čak i volio da neko ima iz zapadnog dijela grada, mi bismo ih primili ako bi neko imao želju da skače. Ja ću se ponuditi, evo, kad ta škola skakanja bude, slobodno nek dođe ko god hoće, biće tu nekih dva, tri sata treninga, pa neka dođe, pokazaćemo im.“

Tradicionalni skokovi sa Starog mosta održani su na datum koji slavi dan ustanka naroda BiH i Hrvatske. Skokove je otvorio Jure Galić, predsjednik SABNOR-a istaknuvši kako se Mostar uvijek isticao u borbi protiv svakog oblika fašizma, kao grad koji je bio primjer multikulturalnog života i zajedništva. U gradu koji u mnogim segmentima društvenog, kulturnog i političkog života još uvijek živi podijeljeno ostaje nada da će manifestacija poput visinskih skokova sa Starog mosta postati integrirajući faktor - kao događaj koji je oduvijek simbolizirao Mostar i sve ono što ovaj grad u svom temelju jeste.

  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG