Dostupni linkovi

Nakon što su prošle nedjelje tri ex-YU države uputile protestnu notu Vladi Srbije zbog uredbe o imovini, odnosno nekretninama, preduzeća iz nekadašnje SFRJ koja se upisuju kao društvena, pokušali smo da saznamo da li Crna Gora ima taj problem sa Srbijom ili je to možda ranije regulisala.

Nakon kontakata sa ministarstvima inostranih poslova, finansija i ekonomije samo smo u ovom posljednjem uspjeli da dobijemo odgovor na pitanje ima li Crna Gora neriješenih pitanja sa Srbijom oko nekretnina sa crnogorskim preduzećima na teritoriji te države. Pomoćnik ministra da ekonomski razvoj Zoran Perišić kaže da iako nije u potpunosti upoznat sa uredbom Vlade Srbije zbog koje su reagovale Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, Crna Gora nema veze sa tim:

"Jedna stvar je bitna, ako se radi o imovini preduzeća, odnosno pravnih lica, to je nešto što je bilo nekada u našoj ingerenciji i što smo mi kontrolisali. Što se tiče ovih pravnih lica, Crna Gora sa tim veze nema jer je to period kada je Srbija i Crna Gora bila u zajednici i to se odnosilo samo na imovinu bivših republika."

RSE: Da, ali pošto je riječ o SFRJ, i Crna Gora je bila i članica SFRJ?

Perišić: Ne , Srbija i Crne Gora su iz SFRJ izašle kao jedna država.

Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina nezadovoljne su odlukom srpske Vlade da se imovina preduzeća iz bivših republika SFRJ upisuju u registar kao društvena, zbog čega su njihovi predstavnici uputili protestnu notu toj zemlji. Ta odluka je, kako tvrde predstavnici tri države, u suprotnosti sa Sporazumom o sukcesiji koji su potpisale sve pravne nasljednice, a koji garantuje vlasnicima imovinu bez obzira čiji su državljani. Spornu uredbu donijela je i tehnička Vlada Vojislava Koštunice krajem juna. Slovenija je prva od Srbije i njene nove Vlade zatražila prošle nedjelje da tu odluku stavi van snage, a pridružile su se i Hrvatska i Bosna i Hercegovina, koja zahtijeva da se pitanje imovine tih preduzeća rješava u okviru Sporazuma o nasljeđivanju. Sa druge strane, pomoćnik ministra za ekonomski razvoj Zoran Perišić tvrdi da je Crna Gora pitanje društvene imovine susjednih država riješila na najbolji mogući način:

"Vlada Crne Gore je imala svoju uredbu kojom je definisala te poslovne prostore, odnosno imovinu pravnih lica u Crnoj Gori do 2003. godine. To je bilo zabranjeno pravo raspolaganja tom imovinom i to je imovina kojom je u principu raspolagala Vlada Crne Gore koje je izdavala službenicima i radnicima koji su radili u tim preduzećima i na taj način smo zaštitili tu imovinu. I u tom periodu do 2003. mi smo određenim privrednim subjektima iz drugih republika davali pravo raspolaganja jer je to pravo imovine neotuđivo pravo bez prava zastare. 2003. godine crnogorska država je svu tu imovinu vratila u prvobitno vlasništvo i dala na raspolaganje vlasnicima iz svih bivših republika".

RSE: A sa druge strane da li je Crna Gora imala svojih firmi u Srbiji i što je bilo sa njima?

Perišić: U Srbiji? Naravno da je imala. Ja mislim da apsolutno nikakvih problema nema vezano oko tog vlasništva Crne Gore u Srbiji. Ta imovina se prodavala bez ikakvih problema. Te uredbe koje se donose u Srbiji odnose se na Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Makedoniju. Crna Gora u tim uredbama nikada nije, bar dok sam ja to pratio, postojala.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG