"Taj problem razmatra stručni tim i predstavnici ministarstava i stručnjaci za ovo područje. Kad taj tim sagleda bit problema i kad napravi cjelokupnu analizu, Vlada će upoznati slovensku stranu i sve druge zainteresirane strane i pokušat ćemo zajednički doći do rješenja problema", kazao je Mihajlović..
Odvjetnik Zoran Janjić, čiji se ured bavi međunarodnim imovinskim pravom, smatra da je pravi problem nastao kada je u Srbiji izmijenjen Zakon o privatizaciji, jer se izmjenama predviđa mogućnost prodaje imovine koja pripada poduzećima iz bivših republika SFRJ.
"Mislim da pogreška nije nastala donošenjem ove uredbe, jer uredba sama po sebi ima zakonsku osnovu, već je Zakon o privatizaciji protivan međunarodno preuzetim obvezama, Konvenciji o ljudskim pravima koja zabranjuje intervencije u vlasništvo i izravno je u suprotnosti s Ustavom Republike Srbije", kazao je Janjić Radiju B 92. Dodao je da posljedice "ovakve tihe nacionalizacije" imovine stranaca mogu biti velike.
Ukoliko poduzeća iz zemalja potpisnica Sporazuma o sukcesiji pred međunarodnim sudom tuže Srbiju, ona će taj spor sigurno izgubiti, kazao je Janjić i dodao da osim što će ta imovina biti vraćena tim poduzećima, porezni obveznici Srbije morat će plaćati i visoke naknade materijalne i nematerijalne štete.
Uredbu o zaštiti imovine dijelova poduzeća donijela je tehnička Vlada Vojislava Koštunice 19. lipnja, a njome je praktično prekinut proces povratka imovine poduzećima iz Hrvatske, Slovenije i BiH.
Uredbom je radnicima u poslovnim jedinicama tih poduzeća, koje su ostale u Srbiji, omogućeno formiranje novih poduzeća ili pripajanje nekom drugom poduzeću kako bi nastavili raditi, kao i mogućnost da u svoju korist upišu vlasnička prava nad imovinom.
Zbog te uredbe prosvjedne note Srbiji uložile su Hrvatska, Slovenija i Bosna i Hercegovina.