Dostupni linkovi

Potijernica za Brčićem i dalje na snazi


Ilija Brčić

Visoki oficir crnogorske vojske Ilija Brčić, kojeg je Apelacioni sud u Italiji odbio da izruči Hrvatskoj gdje je osuđen na petnaest godina zatvora, stiže večeras u Podgoricu. Brčić tvrdi da bi bio spreman da se nađe pred hrvatskim pravosuđem i tamo dokaže svoju nevinost.

Nakon oslobađajuće presude iz Italije i dalje su, međutim, otvorena pitanja da li se može pokrenuti sudski postupak u Crnoj Gori zbog navodnih ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj, da li Brčiću i dalje prijeti opasnost da bude uhapšen ukoliko izađe iz zemlje i da li će se vratiti na svoju raniju dužnost u Crnoj Gori.

Oslobađajuća presuda Apelacionog suda u Rimu kojom kapetan Vojske Crne Gore Ilija Brčić neće biti izručen Hrvatskoj izazvalo je zadovoljstvo kako u Brčićevoj porodici, Ministarstvu odbrane i diplomatije i advokatskom timu koji je mjesecima radio na dokazivanju da nepravedan i tajni sudski postupak koji je vođen u Hrvatskoj početkom devedesetih ne garantuje novo nepristrasno suđenje.

Sam Brčić kaže da je spreman da u eventualno obnovljenom sudskom postupku dokaže svoju nevinost i pred hrvatskim pravosuđem. On je konstatovao u izjavi Televiziji Crne Gore da vjeruje u sadašnje hrvatsko pravosuđe:

„Očekivao sam takav ishod u Rimu, jer znam da nijesam kriv. Jedino nijesam očekivao da će i tužilac biti na mojoj strani. Međutim, kada su proučili dokumenta, koja su advokati pripremili, bilo je očito da nema osnova za izručenje Hrvatskoj. Imam povjerenja u sadašnje hrvatsko sudstvo pa, ako treba da se obnovi proces, uvijek sam spreman, jer znam da nijesam uradio ono što nije trebalo da uradim.”

Brčić je, podsjetimo, pred Županijskim sudom u Splitu osuđen na petnaest godina zatvora jer, kako je navedeno u optužnici iz '93. godine kao komandant razarača "Pula" granatirao Split i okolna ostrva u Dalmaciji. Neznajući ništa o toj presudi Brčić je u novembru prošle godine otputovao u Italiju na poziv Komanda združenih snaga NATO-a u Napulju. Uhapšen je na aerodromu u Rimu po potijernici iz Hrvatske nakon čega je deset mjeseci proveo u pritvoru dok je trajao sudski postupak. Oslobađajući presudu i odluku o neizručenju Hrvatskoj Apelacioni sud u Rimu je donio iz dva razloga jer je konstatovao da je suđenje Brčiću u Hrvatskoj '93. bilo nepravedno i da on nije znao za taj proces, a drugi motiv je bio nepostojanje garancija da će i u budućnosti sudski proces protiv njega biti pravedan.

Takođe, samo hapšenje na rimskom aerodromu nije bilo u skladu sa međunarodnim pravom jer gosti NATO alijanse uživaju diplomatski imunitet. Nakon ovoga otvoreno je pitanje da li je presudom suda u Rimu u potpunosti okončan postupak protiv Brčića. Jedan od članova Brčićevog advokatskog tima Goran Rodić kaže da je presuda u Hrvatskoj i dalje važeća i da bi Brčića čekala ista procedura ako ponovo izađe iz zemlje:

"Odluka italijanskog suda o odbijanju zahtjeva za izručenje Ilije Brčiča Republici Hrvatskoj uopšte ne zadire u pravosnažnu presudu hrvatskog pravosuđa. To znači da ta potijernica ostaje na snazi i ukoliko bi Ilija Brčić bio u situciji da opet ide u inostranstvo moglo bi doći do hapšenja."

Da bi u potpunosti kapetan Brčić skinuo sa sebe krivicu mogao bi da bude sproveden postupak i u Crnoj Gori. Prema riječima advokata Rodića reviziju postupka bi trebalo da inicira hrvatsko državno tužilaštvo:

"Ja vidim jedino rješenje da državni organi Hrvatske i Crne Gore u interesu razriješenja te situacije nađu dogovor i da eventualno se taj postupak revidira od strane hvratskog državnog tužilaštva ili u saradnji sa našim tužilaštvom da se ustupi predmet, optužba dokazi prikupljeni u tom predmetu, pa da se onda možda po tom pitanju sprovede i postupak u Crnoj Gori, ali u ovom trenutku Ilija Brčić večeras kada se vrati je slobodan građanin u Crnoj Gori i protiv njega nema nikakvog krivičnog postupka."

U Ministarstvu odbrane nijesmo mogli da dobijemo informaciju o tome da li će se kapetan Brčić vratiti na dosadašnju dužnost, da li je Ministarstvo odbrane provjeravalo postoje li potijernice za još nekim oficirima Vojske Crne Gore i da li odnosi između vojske Crne Gore i Hrvatske mogu biti poremećeni nakon odluke suda u Rimu.

Pravosuđe bez Brčića

Na vijest da je talijanski sud oslobodio kapetana bojnog broda crnogorske Ratne mornarice Iliju Brčića optužbi za ratni zločini počinjen 1991. u vrijeme dok je bio zapovjednik u Jugoslovenske ratne mornarice, a za koje ga je u odsutnosti Hrvatska osudila na 15 godina zatvora, reagiraju i žrtve napada i pravnici, ali još uvijek ne i hrvatsko Ministarstvo pravosuđa.

Zašto se devedesetih, tada kapetana fregate, Iliju Brčića u stvari teretilo u Hrvatskoj i zašto je u odsutnosti osuđen na 15 godina zatvora, podsjetio nas je glasnogovornik Županijskog suda u Splitu Neven Cambi, koji kaže da je on svoj krimen počinio pred Splitom u noći između 14. i 15. studenoga 1991. godine:

“Njega se konkretno teretilo jer je bio zapovjednik razarača 'Pula' koja je iz topova otvorila paljbu po hidrogliseru 'Krila Dubrovnika' na kojemu su se nalazili promatrači Europske zajednice na putu prema Dubrovniku, a potom da su sa toga razarača 'Pula', združeno sa skupinom od šest zrakoplova koje je predvodio Živomir Ninković, iz topova, bombama i raketama nasumice tukli po naseljenim mjestima otoka Brača i Šolte ispalivši pri tom najmanje 800 granata, bombi i ostalih projektila.“


„Pula“ pod zapovjedništvom Brčića je pucala na civilne objekte na strani Šolte na kojoj nije bilo vojnih instalacija, svjedoči aktualni predsjednik tamošnje općine Ante Ruić:

„Oni su pucali na potpuno pogrešnu stranu, znači na brdo Vela straža ispod kojega se nalazi mjesto Gornje Selo koje se jedino vidi sa strane gdje se nalazio brod ’Pula’. Znači, to je jedino mjesto na Šolti koje se vidi sa te južne strane jer se nalazi na uzvisini. I oni su pucali po tom mjestu.“

Napad razarača „Pula“ još je u živom sjećanju Marije Kalebić iz Gornjeg Sela na Šolti. Tri projektila su joj pogodila kuću:

„Sve nam je bilo srušilo. Evo, pala jedna na krov. I onda nam je čak kroz ponistru ulizila u drugi - i di mi je sin bi, znate na tomu krevetu. Da ga nisam zvala, ne bi se bi digo, bi bi mrtav. Cilu je postaju, pun mašur sam iskupila oniijeh rkotine i svega što je kroz ponistru uletilo. A onda su došla dica, unuke mi, i oni su skupili krcati sić. Priko koze nam je prošlo, ovde je u dvoru u jednu gotu od, da izvinite, tovara ranilo... To je bilo Bože sačuvaj.“

Marija Kalebić nije baš sretna činjenicom da onaj koji je gađao njenu kuću neće izići pred lice pravde:

„Kako možedu ga pustit na slobodu, je li su kom platili - niti su platili ni strah naš ni trošak, ni ništa. Eto vidite, ništa nam nisu platili, ništa.“


Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa još nije reagiralo na odluku talijanskih sudskih vlasti, a činjenicu da su one odbile izručiti Brčića komentirao nam je ugledni hrvatski odvjetnik Slobodan Budak, koji razloge za to nalazi u slabosti hrvatskog pravosuđa:

„Ako se kod nas za ratni zločin nekome sudi 15 godina, onda možete sasvim sigurno pretpostaviti da ne postoje dokazi da je počinio ratni zločin. Ja se to odvažujem ovako vama kazati. Imamo mi takvih slučajeva. Glatko se sudi u Hrvatskoj 20 godina nekom za koje hrvatski sudovi koji sude nekom u odsutnosti misle da je počinitelj zločina. Kad nisu sigurni, onda daju 15 godina itd. Već sama činjenica da je dobio u odsutnosti 15 godina upućuje na to da su bili izuzetno slabi dokazi o njegovoj krivnji.“

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG