Dostupni linkovi

U Maloj Evropi gladni lipicaneri


Foto: Milorad Milojević
Foto: Milorad Milojević

Bosanskohercegovački gradić Prnjavor bio je poznat pod imenom Mala Evropa zato što na jednom mjestu žive, pored konstitutivnih naroda, i brojne porodice Italijana, Njemaca, Ukrajinaca, Poljaka i Čeha. Ovaj pitomi gradić uz Savu nadaleko je bio poznat i po uzgoju elitnih konja lipicanera.

Gradić Prnjavor, osim što je poznat pod nadimkom Mala Evropa zato što na jednom mjestu žive, pored konstitutivnih naroda, i brojne porodice Italijana, Nijemaca, Ukrajinaca, Poljaka i Čeha, nadaleko je bio poznat i po uzgoju elitnih konja lipicanera. U samom grbu Prnjavora naslikana je i potkovica koja simboliše kakav je značaj imala ergela „Vučjak“, koju su nekada oblijetali i stranci nudeći bogatstvo za rasne pastuhe.

Danas se čini da je ergela svima teret. Objekti su već stari i dotrajali, prostor neuređen, a o konjima se brine tek šest radnika. Direktor ergele Brane Petrović kaže da su razni dugovi premašili 700.000 maraka:

„Što se tiče doprinosa, što se tiče socijalnog i penzionog, od 1998. godine to još nije riješeno, a što se tiče primanja u ovih par mjeseci ove godine do sada je isplaćen samo jedan lični dohodak, što je zaista i malo i preskromno.“

Predstavnici Društva za zaštitu prava životinja NOA iz Banje Luke, nakon što su u par navrata obišli ergelu, ustvrdili su da konji gladuju, te da je u posljednjih par mjeseci uginulo nekoliko ždrebadi od iscrpljenosti.

Sekretarka udruženja Bogdana Mijić navodi da je ta organizacija pokrenula i akciju „Spasimo konje sa Vučjaka“, a slike ergele poslate su brojnim domaćim i međunarodnim organizacijama s apelom za pomoć:

„Naša službena veterinarka Ljiljana Damjanović zaključila je da su svi zaraženi endo parazitima, znači parazitima u probavnom traktu. Puno njih ima problema sa plućnim parazitima, i osim neuhranjenosti, u jako lošem stanju su im kopita - to može imati i teže posljedice za konje.“

Direktor Brane Petrović tvrdi da su predstavnici NOE ipak pretjerali, te da su konji uhranjeni i zdravi:

„To je jedno društvo koje se bavi neobjektivnim i neistinitim podacima. Uslovi su takvi kakvi jesu. Ergela ima svoje prirodne, ima svoje biološke zakonitosti i mi se njih praktično pridržavamo.“

U ergeli nerijetko i danas ima posjetilaca, bilo da su pravi zaljubljenici u konje, bilo da se žele sjetiti starih vremena. Među njima je i Slavko Bek:

„Moj otac je radio na ovoj ergeli. Od malih nogu sam dolazio ovdje. Trenutno se nalazim u Italiji. Svaki put kad dođem, obiđem ovu ergelu da vidim ove konje jer s njima sam odrastao. Ja nisam neki ljubitelj konja, ali moja kćerka jeste, pa zato i najviše dolazim.“

Ljubo Kršić radni je veteran ergele koja postoji od 1946. godine. U njoj je proveo radeći preko četiri decenije. Priča kako su prnjavorski lipicaneri bili toliko cijenjeni da su svake godine putovali u Hrvatsku, u grad Sinj, gdje su učestvovali u čuvenoj viteškoj igri Sinjska alka. Ogorčen je današnjim odnosom prema, kako kaže, u svijetu jedinstvenoj porodici lipicanera:

„Kad bih ja vamao rekao, prije kad bi došao čovjek i kad bi naišao ovuda, rekao bi: ’Šta je to? Ovdje bi čovjek mogao leći ondje gdje čovjek leži komotno.’ Stalno dežurni ima, ne smije pođubriti se nigdje, to stalno hoda, gleda se. A sad to je zapušteno, ne čisti se po tri dana. Ja ne mogu shvatiti da tako može. Kaže štrajkuju neki dan, ima njih tri, četiri. Šta ćeš štrajkovati - tri, četiri radnika? Štrajkujete, a konji? To je životinja koja mora jesti i piti. Ne možeš ga držati gladna i žedna.“


I poznata francuska aktivistkinja za prava životinja i čuvena glumica Brižit Bardo uputila je nedavno pismo na adresu predsjednika Vlade RS-a sa molbom da se poboljšaju sadašnji nehumani uslovi za lipicanere. Vlada je, zajedno sa opštinom Prnjavor, nakon neuaspješne privatizacije preuzela oko 40 posto akcija ergele. Ministarstvo poljoprivrede prije nekoliko dana uplatilo je određena sredstva da se isplati dio zaostalih plata i deblokiraju računi ergele.

Pomoćnik ministra poljoprivrede i predstavnik državnog kapitala u ergeli „Vučjak“ Zoran Kovačević najavljuje da su u toku ove godine mogu očekivati i dodatna sredstva Vlade:

„Planirano je da se uradi jedan novi program u kojem će biti definisano sve ono što će biti potrebno da ergela dođe u status koji je u skladu s onim što se dešava u okruženju. Takav jedan genetski materijal koji se tamo nalazi je u svakom slučaju dragocjen i to je ono što moramo sačuvati. Mi očekujemo da će radna grupa koju smo formirali predložiti jedan kvalitetan program i taj program će ići na Vladu. Tu mora biti predloženo i rješavanje nastalih obaveza i svih dugova koje imaju u proteklom periodu.“

Svoju pomoć obećali su kosači Mrkonjić Grada, te brojni volonteri za nabavku hrane. Nezvanično se saznaje da i jedan šeik želi da pomogne posrnuloj ergeli. O tome kakvo bogatstvo BiH ima, dovoljno je reći da se na ergeli „Vučjak“ nalazi 83 primjerka čuvenih lipicanera kojih u svijetu ima svega još oko 3.000. Prilika ponovo nije iskorištena. Umjesto da se sa ponosom govori o ergeli kao o nečem svjetskom - a našem, Internetom širom svijeta kruže slike ruševnih i prljavih baraka, te zanemarenih životinja plemenite krvi.

XS
SM
MD
LG