Dostupni linkovi

Može li Srbija, nakon izručenja Radovana Karadžića Haagu, dostići, pa i prestići Hrvatsku na putu u Europsku uniju? Hrvatski analitičari odbacuju takve spekulacije koje su se pojavile u javnosti, nazivaju ih plodom hrvatskih euroskeptika, iako se slažu da je Srbija Karadžićevim uhićenjem dobila „snažan vjetar u leđa“, ali, bez izručenja i ostale dvojice optuženika, Mladića i Hadžića, još uvijek - nedovoljan.

U prvim komentarima hrvatskih građana o uhićenju Radovana Karadžića izražavana je i bojazan kako bi Srbija sad mogla i prestići Hrvatsku na putu u Europsku uniju:

„Vjerojatno. Zato što tamo je puno njihovih prijatelja. Srbi su faktor nestabilnosti, tj. stabilnosti u korist Engleske, Francuske, a protiv onog što se zvalo Mitteleuropa.“

„Srbi su uvijek imali prednost jer uvijek su imali bolju diplomaciju od naše - činjenično stanje.“

„Ne mogu ni u ludilu, ne.“

„Neće.“

„Boli nas briga za to.“

„Mislim da ćemo mi nekako pralaleno ući u EU sa njima zajedno.“

Tek rijetki priznaju da je Hrvatska imala usporen put i zbog svog odbjeglog genearala Ante Gotovine i izgubila tri godine:

„Pa vjerujem da da. Jer to je bio jedini uvjet za početak pristupnih pregovora. Znači da bi pristupni pregovori počeli tri godine ranije.“

„Pa mislim možda i bi, ali ja isto sam protiv toga da se izruče naši generali.“


RSE: A ovi srpski?

Ispitanik: Njih treba - zna se ko je počeo rat.

„Da, oni u EU vidiju sve jednake - i Gotovinu i Karadžića, i sve. To je za njih sve jednako. Ali to nije istina jer on ne znaju pravu istinu i šta se kod nas događa.“

„Da, da, da. Sad, da li će postojati još neke prepreke za nas, pa da čekamo, to su sad već, kako je rekao pokojni Tuđman, silnice europske i svjetske koje će određivati povijest malih.“

Srbija je učinila velik korak, ali pred njom je na europskom putu još puno prepreka i teško može stići Hrvatsku, ističe profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša:

„Ne može stići jer treba prvo isporučiti još i Mladića, je li. To smo sad vidjeli da Norveška je dala svoj prigovor stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Prema tomu, razumljivo je da dok se i Mladić, za koga se sumnja da je u Srbiji, ne privede pravdi, očito taj sporazum neće postati operabilan. Prema tomu, pred Srbijom je još jedan period iskušenja. Naravno, mnogo je situacija povoljnija danas i sasvim sigurno da će taj put biti daleko brži nego u slučaju Hrvatske, ali Hrvatska je, naravno, već na neki način ugurana u ovo - petoj pol proširenje.“

Analitičar Davor Đenero:

„Srbija je u dodatno nezgodnoj situaciji zbog pozicije Nizozemske. Nizozemci neće pristati na ratifikaciju SSP-a tako dugo dok Mladić ne bude u Haagu jednostavno zbog toga što se na njihovu vojsku pokušava prevaliti dio krivice za Mladićev genocid u Srebrenici.“

Direktor Centra za politička istraživanja dr. Anđelko Milardović:

„U svim elementima europske integracijske igre Hrvatska je trenutno ispred. Postoje li neki viši razlozi unutar EU koji bi poticali i ubrzali srbijansko kretanje prema EU, ja o tomu ne znam, ali sigurno da će ovo uhićenje ubrzati taj postupak. Koliko će se brzo Srbija približavati, to dijelom ovisi i o njoj, a i o interesima unutar EU.“

Za svoj usporen put ka Europi Hrvatska je, naglašava dr. Grubiša, sama sebi najviše kriva, ne samo zbog slučaja generala Gotovine:

„Najveću štetu i godinu dana smo izgubili na ZERP-u. Prema tomu, ZERP je bio nepotreban. S druge strane, tu su reforma pravosuđa i borba protiv korupcije, dakle i tu kasnimo još godinu dana. I sad, naravno, pitanje brodogradnje. Kad to onako zbrojimo individualno, to su tri godine kašnjenja.“

Stoga su, zaključuje i Davor Đenero, aktualne spekulacije o preferiranju Srbije rezultat neznanja i podmetanja hrvatskih euroskeptika:

„Gledajte, to su tipične gluposti hrvatskih eurofoba i onih koji u Hrvatskoj ne znaju ništa o Europskoj uniji.“

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG