Dostupni linkovi

Hapšenje Karadžića povijesni korak


Paolo Quercia

Da li je hapšenje Radovana Karadžića značajan korak ka pomirenju na Balkanu, koji su razlozi da do hapšenja bivšeg lidera bosanskih Srba nije došlo ranije. Da li je silazak s vlasti Vojislava Koštunice i novi ljudi u vrhu BIA-e doveli do toga da se Radovan Karadžić nalazi u srpskom pritvoru očekujući prebacivanje u Haški tribunal gdje treba odgovarati za najteže zločine. O tome razgovaramo s Paolom Quercia, stručnjakom za jugoistočnu Evropu u talijanskom Vojnom centru za strateške studije

RFE: Lideri Evropske unije, Ujedinjenih Naroda i SAD pozdravljaju hapšenje Radovana Karadžića. Većina svjetskih lidera ističe da je ovo povijesno hapšenje za pravdu. Da li je ovo ključni korak prema pomirenju među državama regije?

Hapšenje Karadžića moglo bi imati egativne posljedice na prilike na Kosovu, jer bi Srbija mogla dobiti i veću poltičku moć, a problemi s priznavanjem Kosova mogli bi se usložnjavati...

Quercia: Djelimično da, naravno da je to povijesni korak. Svi su, jednako kao i NATO, dobro raspoloženi zbog hapšenja. Ovo je povezano sa političkim promjenama u Beogradu i formiranjem nove Vlade sa Socijalistima. Iako Socijalisti imaju marginalnu ulogu u poređenju sa proevropskim strankama, ovo se može nazvati novim ugovorom za srpsku prošlost i zato je ovo povijesno hapšenje. Ja ne znam kako će se sve ovo odraziti na regiju i hoće li u cjelosti biti pozitivno. Ipak, siguran sam da će ovo hapšenje imati vrlo pozitivan efekt na Bosnu i Hercegovinu. Ne znam kako će se kratkoročno odraziti na Srbe iz BH, ali dugoročno će pomoći ozdravljenju jedne od najproblematičnijih zemalja u regiji, posebno u pogledu njene istitucionalne stabilizacije. Nisam siguran kako će se to odraziti na Kosovo, zato što je kosovska nezavisnost još ponegdje u međunarodnoj zajednici problematična. Hapšenje Karadžića moglo bi imati egativne posljedice na prilike na Kosovu, jer bi Srbija mogla dobiti i veću poltičku moć, a problemi s priznavanjem Kosova mogli bi se usložnjavati. Kao paradoks, za kosovske Albance bi bilo bolje da su u Srbiji na vlasti, nego proevropske snage koje su spremne predati Karadžića Haškom tribunalu.

RFE: Zašto hapšenje dolazi upravo sada a ne na primjer prije dvije, tri, godine, ili prije mjesec dana?

..moje je mišljenje da je hapšenje imalo veze s formiranjem nove vlade...

Quercia: Djelimično zato što Koštunica je prešao u opoziciju. Ovo je povezano i sa podjelama između Koštunice i Tadića. Ima veze i s dolaskom nove vlade i ulazom Socijalista u koaliciju, a oni drže jednu od glavnih pozicija, kao što je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ovo ministarstvo ima veze sa hapšenjem Karadžića iako ministar Dačić kaže da u akciju hapšenje njegovo ministarstvo nije bilo uključeno. Da zaključim, moje je mišljenje da je hapšenje imalo veze s formiranjem nove vlade.

RFE: Da li su mogući problemi, nove tenzije jer nisi svi sretni s hapšenjem Karadžića, kako u Srbiji, tako i u Bosni i Hercegovini, jer je za nekoga Karadžić – heroj, a ne ratni zločinac?

Quercia: Uistinu ne znam kako će bosanski Srbi primiti ovaj događaj, posebno radikalni. No sve zavisi kako će se Beograd suočiti s događajem. Ako na odlučan način Beograd preda Karadžića sudu u Hagu i ako za uzvrat dobije ekonomsku i političku podršku, onda neće biti velikih problema ni u Bosni, ni u Srbiji, ali sve to zavisi od konačnog izručenja Karadžića. Srbi su veoma pragmatični ljudi. Ono su i nacionalisti , ovise o svojim liderima i mitovima, ali mogu biti vrlo pragmatični, čak cinični. Ako dobiju ekonomsku pomoć i ako ojačaju svoje pozicije u odnosu na Kosovo, neće se brinuti što će Karadžić otići u Hag. Ne trebamo zaboraviti da Karadžić nije državljanin Srbije, on je rođen u Crnoj Gori u porodici Srba iz Kosova. Ako Srbija odluči da je u njihovom nacionalnom interesu da izruči Karadžića u Hag i dobije konkrente beneficije od toga, onda će i Srbi u BiH i na Kosovu prihvatiti takvo mišljenje.

Hapšenje nije iznenadilo

Kolegica iz Ruskog servisa našeg radija Irina Lagunjina razgovarala je s bivšim posrednicima Evropske unije i UN za Balkan, Toorvaldom Stoltenbergom i lordom Davidom Owenom. Stoltenberg kaže da ga nije iznenadilo hapšenje Karadžića.

...bio sam siguran da će Karadžić kada tad biti uhapšen. Ovo je dokaz da jača međunarodno pravo...


"Ista će sudbina dočekati i Ratka Mladića. To je bila i Miloševićeva sudbina. Mislim da je dobro što su ga nakon dugo iščekivanja uhapsili "njegovi" i što nije bilo poginulih kod hapšenja. Loše je to što je trebalo toliko mnogo vremena, jer šanse da on bude oslobođen optužbe uistinu nije bilo. Isto će se sukoro dogoditi s Mladićem. Ponavljam, bio sam siguran da će Karadžić kada tad biti uhapšen. Ovo je dokaz da jača međunarodno pravo. Ovo je jačanje suda u Hagu, ali i jačanje političkog sistema u Srbiji. Prije samo mjesec dana strahovao sam da bi radikali mogli osvojiti vlast u Srbiji. Sada sam uvjeren da u toj zemlji jačaju demokratsko liberalne snage."

Dokaz spremnosti na suradnju s međunarodnom zajednicom

Britanski diplomat David Owen jedan od autora propalih mirovnih planova, poput onih sa Vanceom i našim prethodnim sugovornikom Stoltenbergom, o hapšenju višegodišnjeg haškog optuženika sa kojim se inače susretao tokom mirovnih pregovora kako u Genevi, tako i u bivšoj Jugoslaviji, stiče:
...Srbija je donjela odluku kako se želi priključiti Evropskoj uniji i da je spremna surađivati s međunarodnom zajednicom. Oni dobro znaju da je cijena toga pridruženja Karadžić, ali da uključuje i Mladića...

"Smatram da je srpski predsjednik Tadić postigao vrlo važan cilj i očekujem da će biti uhapšen i general Mladić. Mislim da je Srbija donjela odluku kako se želi priključiti Evropskoj uniji i da je spremna surađivati s međunarodnom zajednicom. Oni dobro znaju da je cijena toga pridruženja Karadžić, ali da uključuje i Mladića. To će hapšenje biti teže izvesti jer Mladića štiti srpska vojska. Ali to mora sljediti. Nadam se da će Srbija igrati veliku političku i ekonomsku ulogu na Balkanu i to će voditi konačnom miru i procesu pomirenja u regiji."

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG