Dostupni linkovi

Hrvatskoj ne treba europski novac?


Hrvatska Vlada nije iskrena prema svojoj javnosti i prešućuje 'lekcije' iz Bruxellesa o lošem i nedovoljnom korištenju sredstava iz pretpristupnih europskih fondova, tvrde u Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske. U ovoj opozicionoj stranci ističu da je loš odnos prema fondovima EU, uz pravosuđe i korupciju, jedan od glavnih razloga što se tek 2012. spominje kao realan ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Saborski zastupnici oporbenog SDP-a Neven Mimica i Daniel Mondekar pokazali su danas novinarima dijelove bilješke s nedavnog 11. sastanka Upravnog odbora IPA-e u Bruxellesu -Instrumenti za pretpristupnu pomoć – gdje se, uz ostalo, konstatira kako je učinak srpske administracije mnogo bolji od primjera Albanije i Hrvatske. Daniel Mondekar:

«Srbija ima na raspolaganju daleko manje novaca nego Hrvatska. Pa mi smo zemlja–kandidat, a Srbija nije. Ja bih se čak usudio reći da je naša administracija bolje obučena, ali problem je, naravno, u menadžmentu. Oni stavljaju kompetentne stručne ljude s iskustvom, a mi stavljamo ljude koji su došli preko političkih veza, i tu leži ovaj problem.»

Hrvatska vlada ili prikriva ili ne shvaća dovoljno dobronamjerna upozorenja iz Bruxellesa zbog nemarnog odnosa i nesposobnosti upravljanja novcem iz pretpristupnih fondova, zbog čega su Hrvatskoj sredstva iz nekih fondova već i blokirana, ističe i dr Neven Mimica:

«Radi se o problemu koji nam za naredne tri godine može onemogućiti sredstva europskih fondova, iz IPA programa npr. preko 400 milijun eura, a kad uđemo u članstvo Europske unije čak do 1,5 milijardi eura godišnje bi moglo ući u Hrvatsku za strukturne promjene, a sve se to neće dogoditi ako ocjena europskih partnera o našoj sposobnosti korištenja tih fondova ostane na razini i s primjedbama koje danas postoje.»

Odnos prema pretpristupnim fondovima, prema Monekarovim riječima, jednako je bitan za pristup Hrvatske Europskoj uniji kao i borba protiv korupcije i reforma pravosuđa:

«Jer su EU fondovi povećalo s kojim Komisija gleda našu državnu upravu i, na kraju krajeva, gleda političare koji sjede na vrhu te državne uprave i naprosto su vidjeli da stvar ne funkcionira, da postoje veliki problemi i da nam je administracija slabo obučena. Procjena Europske komisije je da će još trebati dvije do tri godine da se proces povlačenja sredstava u Hrvatsku dovede na nekakvu europsku razinu. I zato se sve češće i češće govori o 2012. godini za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.»

Hrvatska javnost već zna da postoje i suzdržanija mišljenja od onih koja o brzini hrvatskog ulaska u EU iznose predstavnici hrvatske Vlade, ističe za naš program profesor na katedri za europske integracije na zagrebačkom Fakultetu političkih zannosti Damir Grubiša:

«Hrvatska vlada očito želi forsirati taj put u Europsku uniju, međutim, sve je već ukazivalo pred neko vrijeme, i prije no što je to Hanes Swoboda izjavio u Splitu, da bi, zapravo, najrealnije bilo očekivati 2012. za datum ulaska, pod pretpostavkom da u samoj Europskoj uniji sve ide dobrim putem.»

Izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu Hanes Swoboda, kojeg su danas u Zagrebu primili hrvatski predsjednik i premijer, pojasnio je da je 2012. godinu naveo zbog ukupne procedure koju Hrvatska mora proći nakon dovršenih pregovora.

O razgovorima s predstavnikom Europskog parlamenta, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković:

«Usuglasili smo se da će, ako Hrvatska ostvari ono sve što se od nje očekuje, što smo već učinili jako puno i što planiramo učiniti u idućem razdoblju, da Hrvatska ima realne izglede i da će najvjerojatnije uspjeti dovršiti pregovore do jeseni 2009. godine.»

XS
SM
MD
LG