Bosna i Hercegovina nakon više od godinu konačno je dobila državne ombudsmene. Institucija zaštitnika ljudskih prava, ukoliko to potvrdi i Dom naroda državnog parlamenta, biće u sastavu Ljubomir Sandić iz reda srpskog, Mariofil Ljubić hrvatskog, te Emina Halilović iz reda bošnjačkog naroda.
No, način glasanja parlamentaraca o imenovanju državnih ombudsmena otvorio je pitanje da li se zaštitnici ljudskih prava, koji moraju biti nezavisni, biraju po političkoj podobnosti. Prošli su, naime, kandidati sa mnogo manjim brojem bodova na rang listi koju je sačinila ad hoc parlamentarna komisija. Opozicija tvrdi da je riječ o dogovoru stranaka na vlasti. Denis Bećirović, poslanik SDP-a:
„Kao čovjek koji je jučer učestvovao kao zamjenik predsjednika Kluba poslanika SDP-a u Parlamentu BiH na sjednicama proširenog kolegija mogu da kažem da je to sve skupa ličilo na jednu pijacu u kojoj su vladajuće stranke dogovarale po principu ’ti meni ovo, ja tebi ovo’. Uopšte, dakle, nisu uvažavani kriteriji struke. Primarno je bilo da se zadovolje stranački interesi, prije svega SNSD-a i Stranke za BiH.“
Branka Inić, jedna od kandidatkinja za mjesto državnog ombudsmena i žena koja se više od deset godina u Helsinškom komitetu bavi zaštitom ljudskih prava, podsjeća na brojne nezakonitosti prilikom izbora. Jedna od njih je i neobjavljivanje javnog poziva, već javnog konkursa, čime je povrijeđen zakon i onemogućeno građanima i nevladinim organizacijama da daju svoj prijedlog za kandidate. Branka Inić navodi da bi se time zadovoljila vrlo bitna forma demokratičnosti:
„U čemu bi učestvovalo civilno društvo izboru ombudsmena i na šta ima pravo. Konkurs koji je objavljen je, u stvari, predstavljao i ograničavao se isključivo na individualne prijave kandidata. Kako možemo insistirati na primjeni zakona, pa ako treba i ukazivati i na kršenju prava od strane političke elite ako je on kadar te iste političke elite? To već u startu pokazuje da dobijamo nejake ombudsmene, a za ombudsmena je ljudsko pravo jedino što vrijedi.“
Poslanik Demokratske narodne zajednice Rifat Dolić kaže da je izbor ombudsmena u Parlamentu bio klasična politička predstava:
„Bez ikakvog sustezanja kažem da su jučer izabrani ne ombudsmeni za ljudska prava, već predstavnici politički stranaka koji trebaju, navodno, da se bore i da štite ljudska prava građana BiH. Vidjeli ste, također, da su jučer ombudsmeni postali kumovi važećih, odnosno velikih političkih predstavnika u BiH, što dovoljno govori o tome kako naši političari shvataju ljudska prava u BiH. Mislim da apsolutno ne mogu biti nezavisni i ja osobno to od njih ne očekujem s obzirom na proceduru kakva je bila prilikom njihovog izbora.“
S druge strane, Drago Kalabić iz SNSD-a smatra da ko god bude izabran od poslanika mora biti politički izbor. On, međutim, tvrdi da izabrani zaštitnici ljudskih prava nisu čisto politički izbor, te da nije bilo dogovora među strankama na vlasti oko njihovog imenovanja:
„Procedure su takve da omogućuju milion pitanja, ali ne mislim da je bilo nečega što je bilo nečasno. U datim okolnostima mislim da smo uradili najbolje što smo mogli. Da li je sve dobro regulisano za izbor ombdusmena, a ja lično mislim da nije dobro regulisano, i mislim da treba promijeniti propise o izboru ombudsmena. Nikakav, znači, dogovor. Dogovor je bio na proširenom kolegiju na kojem je učestvovala i opozicija koja može pošteno da kaže oko čega se razgovaralo. Ljudi su samo iskazali svi ko će za koga glasati, otvoreno, javno i jasno, i jednostavno na neki način to se ispoštovalo.“
Novi zaštitnici ljudskih prava nedvosmisleno su politički izbor, kaže Momčilo Novaković, poslanik SDS-a:
„Stranke parlamentarne većine se dogovorile i u potpunosti poništile sav rad ad hoc komisije i vrijednosti definisane kroj zbroj bodova od strane ad hoc komisije. Čak jedan od izabranih je, mislim, i član opštinskog odbora jedne političke partije - tako da smo mi zaista u ovu oblast definitivno i u potpunosti uveli politiku.“
