„Mislim da treba cijeniti to da je žena u politici stabilan politički faktor, stabilna individua koja ne mijenja političke dresove kao muškarci, koja je vjerna opciji za koju se opredijeli. To, nažalost, naši neobzirni muškarci nisu iskoristili dovoljno i mislim da na tome treba još raditi. To sigurno donosi zdravije političko društvo, zdraviju državu u zdraviji razvoj.“
Lidija Bradara, član Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice BiH, pohvalno govori o praksi kandidiranja žena ispred stranke:
„Čak i u nekim sredinama ima više žena na listi nego što je propisano zakonom. Dva kandidata za načelnika također su žene. Mi smo, inače, stranka koja prepoznaje žene. Predsjednica Federacije je žena. Pri tome imamo i zamjenice ministara. U županiji Središnja Bosna, recimo, od četiri ministra iz reda HDZ-a tri su žene.“
I Socijaldemokratska partija BiH ispunila je kvotu. No, činjenica da su žene zastupljenije na listama za lokalne nego za opšte izbore nikako nije zadovoljavajuća, kaže predsjednica Foruma žena stranke Nermina Zaimović - Uzunović:
„Zato što se smatra da su lokalni izbori manje važni. Sve što je veći nivo vlasti, sve što je veći nivo donošenja odluka, sve je manje žena. Kako se penjete prema vrhu, manje je žena. Dakle, na ovom najnižem, lokalnom nivou i možete susresti žene, i to upravo u onoj mjeri u kojoj zakon to nalaže. Manji je uticaj žena, manji je uticaj na donošenje odluka - i to je jednostavno činjenica.“
Iako nije potpuno zadovoljna položajem žena na bh. političkoj sceni, opravdanje za malo žena na visokim dužnostima Bradara nalazi u posvećenosti porodičnom životu:
„Ja mislim da će taj položaj biti sve bolji i bolji, s tim što mislim da uvijek je na lokalnoj razini lakše zato što je tu i manje odsustvo od kuće, od doma, manje je tu obaveza u svakom pogledu, a politika koja je na puno višim razinama iziskuje puno više obaveza, odricanja i svega, i vjerojatno i žene nisu spremne toliko se odricati da bi bile u visokoj politici.“
Urednica na Radiju Federacije BiH Dunja Jelovac kandidatkinja je Naše stranke za mjesto načelnice u sarajevskoj općini Stari grad. Iako je Sarajevo u historiji imalo samo jednu gradonačelnicu, a od posljednjeg rata naovamo nijednu opštinsku načelnicu, Jelovac vjeruje da je došlo vrijeme za žene:
„Vjerujem da da, ako ništa a ono iz želje da se konačno nešto promijeni - jer to je ono što će sve ljude u našoj zemlji izvesti na oktobarske izbore. Mislim da su svi već pomalo siti svega, ne pomalo već podobro i poodavno siti svega, tako da utoliko, možda, žena djeluje kao neko u koga se može imati više povjerenja, kao neko ko je biće od riječi. To je sigurno bh. žena - osoba od riječi.“
Iako zakon o ravnopravnosti spolova postoji, ipak je u većini mrtvo slovo na papiru jer ga ne prate drugi zakoni, kaže predsjednica Asocijacije žena Stranke demokratske akcije, Alma Bandić - Drndo:
„Od trenutka kada je Izborni zakon propisao tu kvotu, taj odnos snaga po polnoj strukturi se nije ni u čemu mijenjao, pa ni u donošenju Zakona o direktnom izboru načelnika. Taj zakon uopće nema primjenu Zakona o ravnopravnosti polova. Ni u jednoj klauzuli tu se ne spominje bilo kakav segment iz tog domena. Nažalost, nije se ništa više poradilo u našem zakonodavstvu kako bismo implementirali već jako dobar princip koji je vodio ka donošenju Zakona o ravnopravnosti polova.“
Kandidatura žena za bh. političku scenu uglavnom je formalna. Ne dobiju drugu šansu i u većini slučajeva zadrže se na najnižim pozicijama, o čemu najbolje govore statistike: u državnom parlamentu od 57 zastpnika pet su žene, u Vijeću ministara nema nijedne, a dvije su zamjenice ministara.
