Dostupni linkovi

U Mostaru se nadaju rekordnoj turističkoj sezoni ove godine. Započela je znatno ranije zbog izuzetno lijepog vremena, a putnici - namjernici ili oni koji dolazak u ovaj grad planiraju kao predah na dugom putu uživaju, prije svega, u ljepotama Neretve, u prelasku preko Starog mosta, ili diveći se hrabrosti “mostarskih lasti”...

Ono što je u odnosu na aktualnu ponudu Starog grada svakako originalno jesu i dalje mostarski skakači. Kad ne skaču, brinu se za čistoću Starog mosta:

„Već je bilo pet skokova danas. Skok je atrakcija, to najviše traže ovdje. Nema nas puno - sedam, osam u čitavom gradu koji skaču svaki dan. Usput treniramo, veslamo kajak, idemo u banju, malo plivamo.“

Istraživanja Turističke zajednice kažu kako bi Mostar ove godine mogao posjetiti rekordan broj turista. Mladen Čizmić, Turistička zajednica Mostar:

„Mi moramo reći da, po nekim našim analizama, smještajni kapaciteti svake godine rade sve bolje i bolje. Znači Mostar je postao jedan centar, u prvom redu tranzitni, a onda i sveučilišni centar u kojem se osjeća jedna živost.“

Ljepota Starog mosta, ali i ljubaznost domaćih ljudi vratila je Rejčel Dalson iz SAD-a i Kerol Stivenson iz Engleske u Mostar. Ovo je njihova treća posjeta Mostaru, za koji imaju samo riječi pohvale:

„Grad je predivan. Stari Most i rijeka - nemam riječi.“

„Ljudi su ti koji grad čine dojmljivim. Jako su ljubazni i prijateljski raspoloženi.“

Ni Kerol ni Rejčel nisu upoznate s upozorenjima iuz UNESCO-a. Ako ih upitate kako unaprijediti turističku sliku Mostara, reći će vam jednostavno - boljom promocijom:

„Stari grad je lijepo mjesto za vidjeti, ali čini mi se da turisti zaboravljaju druge dijelove grada koje, također, treba posjetiti. Tu je i muzej koji je, mislim, otvoren prije nekoliko godina.“

Iako je otvoren prije dvije godine, Muzej Stari most sa vidikovcem u Starom dijelu grada često zjapi prazan. Smješten u kulu Taru na lijevoj obali Neretve prezentira projekat rekonstrukcije Mosta iz 16. stoljeća sa pripadajućim kulama. Dio muzejske postavke autentični je arheološki lokalitet ispod nivoa prilaza kuli, dok je na spratovima kule prezentirana pokretna arheološka građa, arhivska i arhitektonska dokumentacija.

Više o životu i na Mostu i oko Mosta u različitim historijskim razdobljima može se naučiti i u mostarskim dućanima, posebno onim koji su postojali prije rata. Iako su turisti dobro informisani o prošlosti grada, najprodavaniji suvenir u Mostaru i dalje je babuška. Zaim Borovac, vlasnik dućana u Starom gradu:

„Kad je ovdje stao rat, došlo je puno vojnika, IFOR, i onda su to oni počeli kupovati, pošto smo nekad od Rusa pravih kupovali te proizvode - i to je postalo kao domaći suvenir. I onda su se ljudi u Visokom dosjetili i počeli su praviti te babuške, i sad je to ono stvarno apsurd, ali babuška je postala... Npr. mi smo imali prošle godine babuške, ljudi su pravili u Visokom, sa Starim mostom. Stvarno apsurd, ali tako je to.“

Iako je broj turista koji posjećuju Mostar svake godine sve veći, u Turističkoj zajednici priznaju kako u Starom gradu i dalje postoje problemi koje je često nemoguće riješiti jer se ne zna da li je za njih nadležan Grad ili Federacija. Sistem kanalizacije nije do kraja riješen, motorna vozila nesmetano prelaze kaldrmu u čiju su obnovu uložena ogromna sredstva. Pa, ipak, to nisu problemi koje turisti najčešće spominju. Mladen Čizmić, Turistička zajednica Mostar:

„Grad bi morao imati neke sadržaje. Turista je malo zatečen načinom našeg prometa, parkiranja. Ja ne mogu gledati pesimistično jer kad gledam broj turista koji dolazi i kad gledam okružje u kojem se mi nalazimo - Hrvatska, Crna Gora, to je sve blizu, postaju turističke velesile, znači, zakonom spojenih posuda i Mostar će uzeti svoj dio kolača. Na koji način će ga dočekati, na koji način će ga prihvatiti, koliko će od svega toga imati koristi, to će već budućnost pokazati.

Mostar je prošle godine posjetilo oko 600.000 turista. Unatoč svim problemima, ove godine taj broj bi mogao biti znatno veći. Ostaje nada da će nadležne službe ali i građani Mostara na vrijeme prepoznati da se od turizma može dobro živjeti, ali da sama ljepota Starog mosta u jednom trenutku više neće biti dovoljna.

  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG