Dostupni linkovi

Hrvatima je godišnji odmor sve više "stres", a manje "odmor" – pokazuje to i najnovije istraživanje internetskog portala Moj posao u kojem čak 81 posto ispitanika izjavljuje da i na godišnjem odmoru stalno razmišljaju o poslu, oko 60 posto ih ne može dobiti godišnji kad žele, a 40 posto ih uopće i ne stigne iskoristiti sav godišnji.

"Sve je to neka napetost i iščekivanje hoću li dobiti godišnji 10 dana ili neću."

"Do zadnjeg dana čekate da vidite hoće li vam ga dati, hoće li vas imati tko zamijeniti. Strašno je što rade od nas."

"Kada bih htjela, mogla bih uzeti dva tjedna, ako bi mi poslodavac dao."

"Otvori se neki novi posao i netko to mora raditi. Nekada sam radio u smjenama i nije bilo problema iskoristiti čak 40 dana odmora."

"Radila sam u tvornici žarulja i uvijek smo imali u ljeto četiri tjedna odmora. Kolektivno se išlo na odmor."

"Ovi mladi sada moraju biti na poslu od jutra do sutra i nikako ne iskoriste godišnji. Mobitel i laptop vuku sa sobom i rade na odmoru. To nije godišnji."

Zakonski minimum je 18 radnih dana godišnjeg odmora u Hrvatskoj, no mnogi ne stignu iskoristiti ni taj minimum. Antonia Tolić iz portala Moj posao:

"Prema istraživanju o godišnjem odmoru, koje je proveo portal Moj posao tijekom lipnja, Hrvati prosječno imaju 23,4 dana godišnjeg odmora. Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, 32 posto ispitanika neće iskoristiti u potpunosti godišnji odmor. To znači da u prosjeku devet dana godišnjeg odmora ostaje neiskorišteno."

Velik dio slučajno anketiranih Zagrepčana nam je priznalo da im je cijela situacija s godišnjim odmorom često veći stres, no ostanak na poslu:

"Prije dvije-tri godine sam napisala tri tjedna godišnjeg odmora u četvrtom mjesecu i kada je došlo vrijeme godišnjeg, nazvali su me dva dana ranije da nema tko raditi i da mogu uzeti samo dva tjedna. Rekla sam im da ću uzeti dva tjedna bolovanja i dva tjedna godišnjeg. Na to su rekli da i za to postoji rješenje. Na taj način vas degradiraju i mogu vam raditi što hoće, a vi ne možete ništa."

"Ako mi je kolegica otišla na godišnji, morala sam za nju raditi."

"Mnogo ljudi radi kod privatnika, a privatnici rade od ljudi što hoće. To ne mogu ni sindikati riješiti."

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever napominje da Zakon preporučuje korištenje godišnjeg odmora u jednom ili više dijelova, s tim da prvi dio ne bi smio iznositi manje od 12 radnih dana, što se često krši:

"Nas sada očekuje usklađivanje Zakona sa smjernicama Europske unije s tim da je u Europi to potpuno drugačije. Europa je to kod sebe regulirala na način da je najmanje četiri tjedna plaćenog godišnjeg odmora, a kod nas je to najmanje 18 dana. Nedostaje nam cijeli tjedan godišnjega odmora koji ćemo morati uskladiti sa Evropom."

Sever potvrđuje da, osobito menadžeri, iscjepkano koriste odmor ili posao nose sa sobom, što im je u principu dobro plaćeno, ali nije dobro ni za osobu, a dugoročno ni za posao:

"Svi ozbiljniji analitičari rada govore da je zapravo nužno potrebno minimalno dva tjedna odmora da bi se netko barem počeo odmarati i da sve ispod toga nije razina odmora. Kada govorimo o dva tjedna, govorimo o dva tjedna nerada, dva tjedna dokolice, a ne da se dio takvog dana iskoristi za rad."

Zagrebački psihijatar Goran Dodig:

"I zbog toga često danas imamo situaciju da su ljudi nakon godišnjeg odmora, mjesto da taj odmor što intenzivnije iskoriste i relaksiraju, još više umorni jer u međuvremenu rješavaju poslove mobitelima, faksovima, e-mail-ima i ne kraju odmor postaje veliki zamor. Tako nastaju kumulirana nezadovoljstva i kumulirani zamor koji se javi nakon mjesec-dva dana. Dolazi do porasta depresivnih stanja i iscrpljenosti koju ljudi ne mogu više podnositi."

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG