Nakon više kontakata sa više nadležnih u Ministarstvu prosvjete i nauke, jedini komentar na činjenicu da su svršeni srednjoškolci manje nego ikad zainteresovani za upis na tehničke fakultete na crnogorskom Univerzitetu, ali i za neke umjetničke odsjeke i humanističke nauke, i to samo u usmjenoj formi uspjeli smo da dobijemo od portparola Ministarstva Vesne Vojnović, a glasi "da će Vlada uskoro usvojiti strategiju visokog obrazovanje koje će definisati tu oblast". Ni u Rektoratu nijesmo imali više sreće. Jedina nadležna adresa koja je odgovorila na naš poziv bio je dekan Fakulteta dramskih umjetnosti Siniša Jelušić, koji tvrdi da nije tačna informacija da u prvom upisnom roku nije bilo nikog zainteresovanog za upis na cetinjsku Akademiju:
"Imamo relativno dovoljan broj, a kada kažem relativno to je stvar vrlo malog broja studenata koje primamo na ovim studijskim programima, to jest, dramaturgiji i pozorišnoj režiji. Prema tome, nipošto ta informacija nije tačna da se niko nije prijavio. Očekujem i imamo još jedan avgustovski rok, imamo konsultacije sa studentima koji će se sada, odnosno kandidatima, koji će se prijaviti".
Sa druge strane, dekan Jelušić kaže da je i inače uočljivo posljednjih godina slabo interesovanje za upis na umjetničke fakultete i za takozvane humanističke nauke. S toga su, kaže Jelušić, nužne promjene:
"Mi moramao radikalno promijeniti politiku prijema, odnosno upisa studenata jer mi imamo prijemne ispite, koji su krajnje rizični. Nijedan student, odnosno kandidat, ne može biti siguran da će biti primljen za razliku od drugih fakulteta koji se primaju ne na osnovu prijemnog ispita nego na osnovu rezultata koji imaju u srednjoj školi što im garantuje relativno, relativno siguran upis".
U medijima je nedavno objavljeno i da se za Odsjek srpskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu prijavilo svega pet studenata, a na novoosnovanom za crnogorski jezik tri, što se donekle može pravdati politizacijom ovih odsjeka, tačnije pitanja naziva jezika. Međutim, tradicionalno već posljednjih godina slabo je interesovanja za tehničke fakultete. Veliki broj njih, procjenjuje se, neće uspjeti ni u drugom upisnom roku da popuni sva budžetska mjesta. Na pojedinim odsjecima prijavilo se svega po dva ili tri buduća studenta što dovodi u pitanje i postojanje tih odsjeka. Besplatna školarina, očigledno, nije nikakav motiv. Profesor Mašinskog fakulteta Petar Vukoslavčević kaže da je objašnjenje vrlo jednostavno - u posrnuloj crnogorskoj privredi:
"Najveći je problem jer je privreda takav kakva jeste, slaba. Poznato je da su firme koje su bile ponos Crne Gore kao Dakić, Imako i drugi su praktično sada ugašene i budući inženjeri teško nalaze posao i to je jedan od krupnih razloga zbog čega nema interesovanja zakonkretno Mašinski fakultet sa koga ja dolazim".
Identičnog je stava i profesor Prirodno matematičkog fakulteta Miodrag Perović:
"Nestale su fabrike koje su se bavile proizvodnjom, nestali su istraživački centri kojima su bile potrebne takve suptilne profesije kao što su fizičari i mateamatičari i neke vrste inženjera. Ne rado studiraju te nauke jer se ljudi sa vrlo ozbiljnih škola, sa priličnim darom nađu u poziciji da treba nakon toga da rade za 200 ili 300 eura platu".
Pravni, Ekonomski, Medicinski i Fakultet političkih nauka za koje posljednjih godina vlada najveće interesovanje predviđeni broj brucoša upisali su još u prvom roku. Na pomenutim fakultetima više stotina kandidata ostalo je ispod crte, a na Ekonomskom ni diploma Luča nije bila garancija za upis. Ipak, naši sagovornici, ugledni univerzitetski profesori, vjeruju da će se sa napretkom i reformama društva ponovo vratiti potreba za obrazovanim i stručnim kadrom iz oblasti tehničkih nauka kao i matematike i fizike. Profesor Miodrag Perović:
"Ja se nadam da u sljedećoj etapi razvoja crnogorskog društva ova nova klasa koja neće imati kompetenciju za te suptilne poslove. imate potrebu za stručnim ljudima i tada će ponovo oživjeti tržište koje će stimulisati tu ideju tih ozbiljnih profesija".
