Dostupni linkovi

Karadžić je sigurno u regionu


Raffi Gregorian u razgovoru sa novinarkom RSE Žanom Kovačević

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorian govori, uz ostalo, o posljednjim aktivnostima koje međunarodne zajednica vodi na lociranju i hapšenju haških optuženika Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Gregorian, takođe, najavljuje da će RS u narednom periodu morati izvršiti prenos nadležnosti sa entiteta na državu BiH i odreći se dijela državne imovine.

RSE: U proteklom periodu bili ste veoma angažovani u aktivnostima razbijanja mreže pomagača haških optuženika. Lično ste ispred jedne od kuća Karadžića na Palama zapisivali registracije parkiranih automobila. Šta možete reći za javnost - je li međunarodna zajednica na korak bliže pronalaženju Radovana Karadžića?

Gregorian: Mi smo postigli većinu od onoga što smo rekli da ćemo uraditi. Većina ljudi, uključujući i mene, uprkos lošim statistikama, smatra da su krajnje mjere usmjerene ka hapšenju Karadžića i Mladića. Mjere koje su definisane u posljednjem periodu imale su velikog uspjeha što se tiče razbijanja mreže pomagača. Određeni progres je napravljen u smislu degradiranja tih ličnosti, presijecanja komunikacija u oba pravca preko granice sa Srbijom. Nedavno smo uhapsili Stojana Župljanina.

RSE: I međunarodni zvaničnici sve češće izostavljaju Karadžića, sve manje se govori uopšte o njemu. Šta vi mislite, gdje se on uopšte nalazi?

Gregorian: Karadžićeva zadnja potvrđena lokacija bila je u Srbiji. Dobijamo različite izvještaje o njegovim slučajnim viđenjima. Sigurno je da je on u regionu. Da li je to u jednoj od susjednih zemalja, to pokušavamo da utvrdimo.

RSE: Raspodjela državne imovine jedan je od uslova i ciljeva za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH. Nedavno ste izjavili kako se u BiH ne treba gubiti vrijeme oko državne imovine jer BiH ima nekoliko spajalica i heftarica. Međutim, sigurno vam je poznata činjenica da se državna imovina BiH, ne samo u zemlji nego i van njenih granica, mjeri u milijardama.

Gregorian: Za razliku od drugih država koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije, u kojima je sporazum o sukcesiji vrlo jasno urađen tako da im pomogne, u BiH situacija nije takva jer nije jasno regulisano Dejtonom ili ostalim dokumentima šta se podrazumijeva pod sukcesijom nakon Dejtona. Za zemlju koja je suverena i međunarodno priznata, gdje ne postoji više od uredskih stvari i vozila, to je besmisleno. Osim ambasada u inostranstvu, jedna država mora imati i nešto više da bi mogla vršiti svoje aktivnosti. Ja sam bio sarkastičan kada sam rekao da država BiH posjeduje samo uredski pribor i spajalice. To je apsurdna situacija. Država treba da posjeduje imovinu. Tu se radi o prenosu nadležnosti. RS se mora odreći neke imovine. Zašto bi država morala od entiteta tražiti ono što joj treba, kada je ona ta koja prvenstveno to posjeduje?

RSE: Gospodine Gregorian, vi obavljate dužnost supervizora za Brčko Distrikt. Možete li reći na koji bi način mogao biti definisan status Brčko Distrikta kroz ustavne promjene?

Gregorian: Postojanje Brčko Distrikta je definisano konačnom arbitražnom odlukom Tribunala koji je uspostavljen Aneksom 2 Dejtona. Ova odluka je konačna i obavezujuća za sve strane potpisnice Dejtona. Nakon mnogo razgovora sa liderima političkih stranaka, pravnicima, pa i predsjednikom Tribunala Robertsom Ovenom, postalo je jasno da bi najefikasniji i najneupitniji način da se sve to osigura bilo da se Brčko Distrikt doda, uvede u postojeći ustav. I to je proces na kojem smo radili dobar dio ove godine i za taj proces smo dobili podršku političkih lidera jer oni to shvataju upravo tako kako jeste. To je naprosto tehnička dopuna postojećeg ustava.

RSE: Dotakli smo se uslova i ciljeva za zatvaranje OHR-a. Kakve su vaše procjene, može li se to desiti do kraja godine? I, eventualno, hoće li to značiti neki veliki korak BiH ka Evropi, svejedno će ostati ured za tranziciju?

Gregorian: Ovi uslovi i ciljevi utvrđeni su kako bi ih ispunili organi vlasti ove zemlje. Ako oni pokažu političku volju i spremnost da ih ispune, oni to mogu. Oni su to već mogli uraditi, ali nisu. Političari ovdje više su zainteresovani za stvaranje bogatstva nego za stvaranje radnih mjesta. A reforma koja će biti potrebna za proces pristupanja u članstvo u EU i NATO nešto je što će promijeniti tu dinamiku. Dakle, ako sagledamo sa njihovog stanovišta, koja je žurba da se ovi ciljevi ispune? Ili kada se radi o stranakama iz RS-a koje insistiraju na zatvaranju OHR-a jer smatraju da je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju dovoljno. Oni žele da mi odemo kako se mi ne bismo petljali u njihova nastojanja da kontrolišu ekonomiju i sve ostalo. Ali baš zbog toga je Savjet za provođenje mira insistirao na drugom uslovu, a to je dobra situacija u zemlji i poštivanje Dejtonskog sporazuma. Ja se nadam da će političari shvatiti da je to njihova obaveza, i za one iz RS koji žele da mi odemo - dakle, potpuno poštivanje slova i duha Dejtona će ubrzati proces taj proces.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG