Dostupni linkovi

Na većini fakulteta u Hrvatskoj počeli su prijemni ispiti. Studiranje želi nastaviti čak polovica hrvatskih srednjoškolaca, što je prosjek u europskim zemljama, ali hrvatske studente sve više muče skupe školarine, za koje su mnogi roditelji primorani dizati kredite.

Nije to strašno 1.000 ili 1.100 eura godišnje, koliko otprilike dođe školarina na većini hrvatskih fakulteta, ali su "strašno male hrvatske plaće", pa se mnogi roditelji moraju dodatno zaduživati - ističu studenti zagrebačkog Sveučilišta koje smo zatekli u studentskom domu "Cvjetno naselje":


"Moja majka je samohrana. Sestra radi, pa mi pomaže. Mora se jedna plaća davati studentu."

"Moraju roditelji i doma živjeti, a imaju oni još jednog školarca. Ako je jedna plaća u kući, teško je."

"Roditelji uzimaju kredit da nas školuju. Treba mi slati između 1.500 i 2.000 kuna. Stvar se pogoršala kada je brat došao u Zagreb, pa su i njemu trebali slati, ali on se zaposlio, tako da im on trenutno nije na grbači, već samo ja."


Karlo i Danijela iz Splita, isto kao i Blaž i Silvije iz Hrvatske Kostajnice, smatraju da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji dobar sustav stipendiranja studenata, iako postoje i državne i raznorazne druge stipendije:


"Županijske i općinske su najčešće stipendije. Ja imam županijsku stipendiju od 700 kuna i bez toga ne bih mogao ništa."

"Država već desetljeće daje konstantno 700 kuna. To nije dovoljno za preživjeti."

"Da se živi u stanu, onda stipendija ne bi imala smisla. Onda se doslovno mora dodati raditi."

"Ljudi rade razna čuda da se sami školuju. Jedan moj prijatelj radi na telefonima u T-Com-u i studira."

"Dosta stipendiraju studente. Moje kolege iz Varaždina su dosta dobro zbrinuti od strane županije i grada. Daju im mogućnost da odu na praksu u bilo koju zemlju Europske unije s kojom Varaždin ima prijateljske odnose. Sve im je plaćeno - i hrana i smještaj. Mislim da je Varaždin iznimka u Hrvatskoj po tom pitanju."

"Nismo mi krivi što smo iz Splita i što nemamo nikakve mogućnosti. Od srednje škole muku mučim jer, niti grad Split, niti županija, ne daju nikakve stipendije. Da sam rođen u Zagrebu ili Varaždinu, stvari bi bile drugačije. Ne radi se dovoljno na tome. I domova fali, a sada se navodno dva zatvaraju, a još nije ni kamen temeljac položen za novi."


Jedan od rijetkih studentskih prosvjeda od neovisnosti Hrvatske održao se krajem prošlog tjedna upravo, kako tvrde studenti, zbog korupcije i manipulacija sa sobama u studentskim domovima jer oni koji ih dobiju mogu se smatrati pravim sretnicima, budući da smještaj u domu iznosi 120 kuna, manje od 20 eura, a u privatnom smještaju 10 puta više - oko 200 eura i više.


Čak i uz smještaj u domu, Ante iz Splita, 3. godina Elektrotehnike i računarstva, Martina i Marina iz Hrvatskog Zagorja, 3. godina Sociologije, kažu da im, uz vrlo skroman život, treba mjesečno barem 250 eura:

"Nekih 700-800 kuna potrošimo na hranu, a ostatak su osnovne stvari."

"Ne smijete izaći iz kruga doma, morate jesti u menzi."

"Da barem jednom tjedno možete otići na kavu treba vam 2.000 kuna. To je za neki normalan život, da nije preživljavanje."

"Dom nije skup."

"Neke knjige koštaju po 400 kuna ili i više. Da se snaći, možete ih kopirati. Neke knjige možda ni ne trebaju, imaju skripte. Snalazite se."

Glasnogovornica zagrebačkog Sveučilišta, Tamara Dagen:

"U ovoj akademskoj godini na studiju bit će 13.644 brucoša, od čega njih 4.443 bez plaćanja, a ostali s plaćanjem."

Unatoč skupim školarinama, interes za studiranje u Hrvatskoj i dalje je veliki. Za Psihologiju na osječkom Filozofskom fakultetu konkurira ovog trenutka čak sedam studenata, a za jedno mjesto na Elektrotehničkom, omjer je, kaže dekan Radoslav Galić, 3:1:

"Oni koji upisuju ovaj fakultet znaju, čim diplomiraju, da ih odmah čeka posao."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG