Dostupni linkovi

Iako se multietičnost i multikulturalnost često ističu kao jedna od najznačajnijih vrijednosti Crne Gore, u praktičnom životu manjinskih zajednica, poput autohtonih Albanaca, nerijetko se javljaju problemi kao što je nemogućnost da ostvare svoje pravo upotrebe maternjeg jezika.

Crna Gora se deklarativno zalaže da se sva prava predviđena Ustavom, za manjinske zajednice, poštuju. Međutim, u praksi se mnoga od tih prava, posebno kada je u pitanju, služenje Albanaca maternjim jezikom, ne koriste u potpunosti. Zašto je to tako, jedan od mogućih odgovora dao je i Nikola Gegaj iz vladajuće Demokratske partije socijalista:

"Ja još nijesam upznao nekog Albanca iz Crne Gore koji ne govori službeni jezik, sigurno ne tako savršeno kao Crnogorci, ali dovoljno dobro da određene molbe i zahtjeve mogu završiti na službenom jeziku. Poznato je da su Albanci poliglote i da lako nauče jezike".

No, bez obzira na Gegajeve tvrdnje, da bi se pripadnici manjina u Crnoj Gori kojima poput Albanaca, crnogorski, srpski, bosanski ili hrvatski nije maternji jezik, suštinski i efektivno osjećali ravnopravno, nužno im je omogućiti korišćenje Ustavom zagarantovanih prava. U praksi se, međutim, ta prava ne koriste. Vasilj Siništaj iz Albanske alternative navodi:

"Ja sam dugo godina radio u lokalnoj upravi glavnog grada. Nikada za 24, 25 godina prakse nijesam imao prilike da mi se neko obratio pismenih zahtjevom na maternjem, to jest na albanskom jeziku. A po Ustavu je i taj dio zagarantovan. I dalje postoji ono da je dato pravo, ali nikada se ne koristi zato što se građanima ne daje takva mogućnost.A za albanski jezik problem je počev od nastave u osnovnim školama gdje još nemamo prevode udžbenika.To mislim da je problem broj jedan zato što je osnovna škola po Ustavu obavezna".

Crna Gora je formalno prihvatila i usvojila gotovo sva međunarodna dokumenta u oblasti promovisanja i zaštite ljudskih prava, ali i Ferhat Dinoša, predsjednik Demokratske Unije Albanaca, partije koja je u koaliciji sa vladajućom Demokratskom partijom socijalista i Socijaldemokratskom partijom, ocjenjuje da problemi pri primjeni tih prava postoje, ali samtra da će se korak po korak ona unaprijediti:

"Ono što su potrebe kontakata sa Vladom, sa sudovima, sa policijom, zatim u zdravstvu, u državnoj administraciji, čak i privatni sektor, će imati potrebu da primijeni tako nešto. Ni to se još uvijek nema pa apsolutno u ovoj fazi treba ozbiljnije prionuti na tome. To je posao “step by step»".

Prvi praktični korak naparvi je istraživač kršenja ljudskih prava i sloboda Aleksandar Zeković, koji se obratio ministru prosvjete i nauke Sretenu Škuletiću sa zahtjevom da se razmotri mogućnost da se zainteresovanim građanima, pripadnicima manjina, omogući polaganje vozačkog ispita na svom maternjem jeziku i pismu. Kada je riječ o ostalim praktičnim modelima za rješavanje ovih problema u svakodnevnim životnim situacijamaVasilj Siništaj navodi sopstveno iskustvo iz Amerike:

"Kada sam prije 20-godina tamo stigao prvi put i kada skoro nijesam znao nijednu riječ engleskog, na aerodromu odmah je obezbijeđen predstavnik JAT-a, u to vrijeme koji je govorio engleski jezik. U bolnici se dobijao čovjek ili ljekar ili medicinska sestra koja dolazi iz bivših republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije".

Ipak, naši sagovornici smatraju da se ovakve teškoće suštinski mogu prevazići samo ukoliko se u državnim institucijama, ali ne i samo njima, omogući proporcionalno zapošljavanje albanske manjine koja u Crnoj Gori čini 7 % ukupne populacije. Fehat Dinoša:

"Apsolutno treba ići u tom pravcu da se ima proporcionalno zapošljavanje Albanaca u svim segmentima društva i to bi omogućilo da se uvijek neko nađe u instituciji kojoj se obraća".

Vasilj Siništaj:

"Nalazimo se u nekoj fazi đe nijesmo dobro odradili svoj dio posla Ustavom nešto dajemo, zagarantujemo, a u praksi je sasvim drugačija slika.Međutim, vrlo je lako, ako postoji politička volja, da se sve to riješi".

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG