Dostupni linkovi

Antikorupcija: zakašnjela, nedovoljna i nevoljka


Iako najnovija izvješća međunarodnih organizacija konstatiraju pomak nabolje u borbi hrvatskih vlasti protiv korupcije, ona i dalje ostaje ozbiljan problem. Vlast i opozicija međusobno se optužuju tko je korumpiraniji, međutim u USKOK-u kažu da postoje načini efikasnog suzbijanja korupcije.

Iako je izvjestan napredak postignut, korupcija i dalje ostaje jedan od glavnih izazova Hrvatske u njezinim naporima na putu prema članstvu u Europskoj uniji , procjenjuje se u prošlog tjedna objavljenom izvješću američke nevladine udruge “Freedom House”. Najbolnija su područja zdravstvo i pravosuđe, a izvještaj navodi kako su prošlogodišnja akcija “Maestro” raskrinkavanja kriminala u Hrvatskom fondu za privatizaciju i drugi napori urodili time da javnost sada korupciju smatra glavnim problemom Hrvatske. Zahvaljujući pomacima u političkoj volji i odnosu javnosti prema korupciji, rejting je u izvješću poboljšan s 4,75 na 4,50, kao najbolja među tranzicijskim zemljama izvan Europske unije.


Vlada tvrdi da je borba protiv korupcije sve snažnija – prošle je godine za 34 posto povećan broj osuđujućih presuda za korupciju, a blokirano je imovine vrijedne preko 15 milijuna eura. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Marina Dujmović Vuković:


“Upravo je Vlada u svom prethodnom mandatu kroz provedbu Nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006 – 2008 pokazala da ima političku volju i provela je taj program.”


Najuvaženiji hrvatski autoritet za fenomen korupcije, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar ne dijeli ovu ocjenu državne tajnice:


“Javnost vrlo često Vladine mjere ocjenjuje kao zakašnjele, nedovoljne i nevoljke, a to mislim da je rezultat činjenice da se potezi vuku, mjere donose i zakoni proglašavaju tek nakon jakog pritiska - ili građana i medija, ili Europske unije.”


Glavni problem Hrvatske je korupcija na visokim razinama u kojoj sudjeluje politička elita i u kojoj sudjeluju gospodarski subjekti, uz šutnju Državnog odvjetništva i nezainteresiranost pravosuđa.

Saborski zastupnik oporbenih socijaldemokrata Ivica Pančić pred godinu je dana sa grupom kolega podnio prijavu Državnom odvjetništvu protiv nedležnog ministra Božidara Kalmete, zbog toga što je cijena 15 kilometara jedne obilaznice nedaleko Zadra sa 200 milijuna kuna narasla na 600 milijuna kuna. Prijava je zaprimljena, ali se istraga godinu dana ne pomiče s mjesta. Pančić zato u izjavi za naš radio kaže kako se korumpirana vlada ne može obračunati sa korupcijom o društvu:


“Sve čega smo svjedoci je privođenje liječnika, odvjetnika i slično. To treba raditi. Međutim, glavni problem Hrvatske je korupcija na visokim razinama u kojoj sudjeluje politička elita i u kojoj sudjeluju gospodarski subjekti, uz šutnju Državnog odvjetništva i nezainteresiranost pravosuđa.”


HDZ odgovara da Socijaldemokrati nisu bili ništa bolji, i navodi primjer dubrovačkog hotela “Excelsior”, za koji je ugledni kupac nudio 31 milijun maraka, ali ga je tadašnji socijaldemokratski potpredsjednik Vlade Slavko Linić prodao Goranu Štroku za – milijun maraka. Istraga je utvrdila da je sve bilo – po zakonu!


I dok se političari prepucavaju, institucije, ili bar neke od njih nastoje raditi svoj posao. Ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) Dinko Cvitan iznio je drastičan primjer nefunkcioniranja sustava za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala:


“Ako netko kupi 12 nekretnina u godinu dana, a nema nikakvih prihoda, onda se postavlja pitanje - tko je to morao utvrditi?! Je li dovoljno da je taj platio porez na promet nekretninama u visini od 5 posto pa da sve bude u redu? Ništa nije u redu! Ništa nije u redu, jer je tu zakazao cijeli sustav – od bankarstva, preko Ureda za suzbijanje pranja novca do Porezne uprave!”


On zaključuje da je jedini način borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala - uvid u imovinu i prihod osoba koje se sumnjiči za korupciju.


“Jednostavno, teret dokaza treba prebaciti na njih. U tom kontekstu bit će vrlo značajna novela Kaznenog zakona – uvođenje proširenog oduzimanja imovinske koristi za koruptivna kaznena djela. Jer, mi se sada u nekim postupcima suočavamo sa problemom da s jedne strane imamo nesrazmjer prihoda i imovine osoba koje su trenutno u kaznenom postupku u svojstvu okrivljenika, a sa druge strane nemamo mogućnosti za oduzimanje.”

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG