Aida Gavrić je jedna u nizu studenata koji studiraju po principima bolonjskog procesa, a koji se osjećaju izgubljeni. Sada je na trećoj, odnosno završnoj godini takozvanog dodiplomskog studija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu:
„Nama je na prvoj godini spominjana diploma, donekle i na drugoj. Već na trećoj nas ubjeđuju da mi nećemo diplomirati nego da ćemo, ne znam kako da se izrazim, „bečelirati“. U svakom slučaju na nekim fakultetima se neće raditi završni, tzv. diplomski rad, na nekim faklultetima će se raditi, na nekom fakultetu npr. na političkim naukama jedan odsjek radi završni rad, drugi odsjek ne radi. Konkretno, na mom fakultetu ja sam radila završni rad, u ponedjeljak treba da ga branim, ali nakon toga imam još ispite da polažem.“
O prvoj generaciji bolonjaca prof. dr. Besim Spahić kaže:
„Naš narod kaže - prvi mačići se u vodu bacaju. I to je zaista bio eksperiment.“
Prva generacija studenata po principima bolonjskog procesa koja treba diplomirati ove godine još uvijek ne zna hoće li dobiti diplome i kakvo će zvanje imati. To ne znaju ni nadležne institucije. Međutim, na zahtjev Studentskog parlamenta, Rektorat Univerziteta u Sarajevu napravio je listu zvanja po evropskim principima. Preporučiće je Rektorskoj konferenciji i resornom kantonalnom ministarstvu, kaže sekretar Rektorata Zoran Selesković:
„Strukovni naziv koji će student koji završi imati je bakalaureat, na engleskom je to baccalaureate, npr. bakalaureat likovne umjetnosti, ekonomije ili nekog usmjerenja koje student završi.“
Diplome nisu jedini problem bh. bolonjaca. Naime, jedan od najprivlačnijih principa ove deklaracije jeste razmjena studenata univerziteta u BiH sa studentima iz drugih zemljama Evrope. U BiH taj princip je još uvijek na niskom nivou. Predstavnik Međunarodne ERASMUS student network organizacije za razmjenu studenata u Sarajevu Feđa Oručević ističe krivce za to:
„Osnovnu odgovornost nosi Univerzitet u Sarajevu, Rektorat koji je zadužen za razmjenu studenata BiH sa Evropom, zatim svih onda fakulteta koji su članovi Univerziteta u Sarajevu jer se moraju prilagoditi programi fakulteta Univerziteta Sarajevo sa fakultetima koji su u Evropi da bi ta razmjena bila uspješna.“
Dok bh. studenti čekaju na svoja iskustva sa evropskih fakulteta, zanimljivo je trogodišnje iskustvo Jukari Lemura iz Japana. Jukari je iz znatiželje da sazna zašto se ovdje desio rat došla u Sarajevo i odlučila upisati postdiplomski studij:
„Malo mi je teško da se naviknem ovdje da studiram pošto ja još uvijek učim vaš jezik - i teško ide. Jednostavno mi je teško da čitam knjige - nedostatak škole ili kursa bosanskog jezika. To je možda prepreka za strane studente.“
Bh. fakulteti i univerziteti moraju prilagoditi svoje programe obrazovanja evropskim kako bi studenti iz BiH mogli ići studirati na određeni period u Evropu, kaže profesorica sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu Lamija Tanović:
„To je tzv. bazileus program i tu su samo zemlje zapadnog Balkana. Znači zemlje zapadnog Balkana sa zemljama EU sklopile su sporazum na bazi kojeg mogu da šalju svoje studente i svoje istraživače u zemlje EU na određene periode. Ovo počinje tek od septembra 2008. godine i traje sljedeće dvije godine.“
Kada se sve sagleda, sprovođenje bolonje u BiH još je jedan u nizu eksperimenata čije će posljedice ispaštati generacije bh. studenata.
