Dostupni linkovi

Evropsko nogometno prvenstvo, a potom i Olimpijske igre u Pekingu, sportski su događaji koji svakako obilježavaju ljeto 2008. godine. Usprkos izazovima sjedenja pred TV ekranima i uživanja u sportskim nadmetanjima, za većinu ljeto ipak miriše na ljetovanje.

Vremena su se promijenila - uzdišu milioni na Balkanu - zagazili smo u rani kapitalizam, tržište nestabilno, nezaposlenost velika, primanja mala... Hoće li iko ove godine vidjeti more, ili planine? Koliko dugo može trajati odmor? Što su najdraže destinacije i jesu li dostižne svima?


Crna Gora ubrojana u top-destinacije

Crna Gora je već nekoliko godina turistička destinacija u ekspanziji. Vodeći svjetski časopisi i tour-operatori ubrajaju je u top-destinacije koje obavezno treba posjetiti. Međutim i pored toga što zvanična statistika kaže da već sada turista ima 15% više nego lani, pojedine procjene na terenu se ne slažu u potpunosti s tim. Osim toga, strahuje se da će povećanje, ionako visokih cijena, uz novouvedenu eko-taksu i zabranu unošenja velikih količina hrane, što je karakteristično za goste iz Srbije, utjecati na smanjenje dolazaka. Izvještava Biljana Jovićević:

Za razliku od stranca, kojih je iz godine u godinu sve više i to ne samo ljeti, crnogorski građani se u posljednje vrijeme u ogromnom broju odlučuju za odmor u inostranstvu, između ostalog, ili najaviše zato, što za iste, a često i manje pare, imaju priliku da posjete poznate svjetske turističke destinacije.

Ekspanziju Crne Gore, kao hit destinacije, uzrokovao je i drastičan skok cijena. Najupečatljiviji primjer je da recimo desetodnevni odmor u budvanskom hotelu Avala, na bazi polupansiona, košta 4.410 eura, a za taj isti novac moguće je 17 dana ljetovati na Kubi u hotelu sa pet zvjezdica.

Sve podgoričke agencije izuzetno su zadovoljne interesovanjem za ljetovanje u inostranstvu, a gotovo svi kapaciteti su bukirani. Srđan Kovačević, direktor agencije Galileo za Antenu M:

"Turska, Tunis, Egipat - to su sve destinacije za koje se Crnogorci opredjeljuju. Crnogorci vole preko ljeta otići i do Pariza i Rima. Egipat je destinacija koja pruža najviše za vaš novac. Turska je postala vrlo popularna zbog jako kvalitetnog smještaja. Cijene su različite jer na svim tim destinacijama imamo hotele od dvije do pet zvjezdica. Ponuda se kreće od 300 eura pa na dalje za 11 - 12 dana."

Veliko interesovanje vlada i za krstarenja, kaže direktor Agencije Grand, Sreten Kankaraš:

Trenutno je najveće interesovanje za krstarenje Mediteranom: Španija, Italija, Sicilija, Malta, Tunis...

"Trenutno je najveće interesovanje za krstarenje Mediteranom: Španija, Italija, Sicilija, Malta, Tunis. Ono traje osam dana i zavisno od vrste kabine cijene se kreću od 750 eura pa do 2.000, ili više."

I pored još uvijek loše putne infrastrukture, zbog kratkih relacija, ovdje je odavno običaj da se popodne nakon posla skokne na kupanje, a to je redovna pojava i vikendom. Naši sagovornici i to, uz skupoću, ubrajaju u razloge zbog kojih se sve češće opredjeljuju za odlazak van Crne Gore:

"Uvijek planiram ljetovanje negdje napolju iz razloga što su cijene iste, a ljepše je za iste pare vidjeti nešto drugo, a ne samo naše primorje."

"Ove godine smo se odlučili da na ljetovanje idemo u Egipat. Procijenili smo da je mnogo bolje jer je i mnogo jeftinije nego na crnogorskom primorju."

"Ove godine ukazala mi se prilika da idem za Njujork, a poslije toga ću da idem u Herceg Novi, kao i svake godine."

Budva,

Sa druge strane turističke posjete Crnoj Gori, makar prema zvaničnim podacima, ponovo bilježe rast. U odnosu na prošlu godinu u ovo vrijeme u Crnoj Gori se odmara 15% više turista nego lani. Uglavnom su to stranci, najaviše Rusi, Holanđani, Englezi, Amerikanci, Francuzi, Izraelci i Mađari. Najposjećenija je Budva.

Tanja Drašković, PR turističke organizacije Budve:

"U hotelima smo zabilježili 575 domaćih i 10.675 stranih gostiju. To je ukupno 11.250 gostiju. U privatnom smještaju smo imali 357 domaćih i 4.782 strana gosta."

Ne slažu se međutim svi sa tim ocjenama, posebno ne ugostitelji:

"Mislim da te procjene ni u kom slučaju nisu ni približno tačne."

"Gledano na prošlu godinu, skoro 30 posto je slabija posjeta."

"Katastrofa. Nikakva posjeta, mnoga manja nego prošle godine. Malo je kriva gradnja, malo cijene, sve po malo. Cijene su mnogo veće."

"Ove godine je prazno. Prošle godine je u isto vrijeme bilo puno. Dolazili su i Srbi i strani gosti. Došli su nam sada prijatelji iz Beograda i kažu da svi iz Srbije hoće u Tursku, Grčku i Španiju jer su cijene povoljnije nego u Crnoj Gori."

Najpopunjeniji su ekskluzivni hoteli na primorju, gdje su cijene u prosjeku 20% veće nego lani. Međutim i na takvim mjestima mogu da vam se dese neprijatnosti zbog teško objašnjive navike nadležnih da u zemlji, u kojoj je u prosjeku 270 sunčanih dana u godini, radovi i sanacije započinju i obavljaju se pred špic turističke sezone. Direktor bečićkog hotela Quin of Montenegro, Dragan Ivančević:

"Naše goste je dočekalo iznenađenje. Kroz srce hotelskog kompleksa u Bečićima radi se bulevar. Veliki radovi proizvode ogromnu prašinu. Vrlo teško se probijalo do hotela."

Sa druge strane, kada je riječ o privatnom smještaju, u kojem su u najvećoj mjeri gosti turisti iz Srbije, postoji bojazan da će ih uz sve veće cijene otjerati i novoustanovljena eko-taksa, koja se naplaćuje na ulasku u zemlju od prošle nedjelje, 15 juna. Za automobile cijena je 10 eura, a za kamione i do 150. Evo kako su na granici Crne Gore i Srbije reagovali prvi turisti koji su je platili:

"Ne mislim da je skupa, samo to podrazumijeva da ipak bude sređeno. Mnogi turisti odustaju od Crne Gore jer nije čista ni okolina, ni po hotelima, ni po privatnom smještaju. Traži se određeni kvalitet usluge."

"Nije skupo ni 20 eura, ali da bude čisto."

"Ovo važi godinu dana i vinjetu treba nalijepiti na šoferšajbu."

"Nije mnogo 10 eura, a važi čitavu godinu."

Prema riječima ministra turizma, Predraga Nenezića, od eko-taksi Crna Gora bi na godišnjem nivou trebala da prihoduje 20 miliona eura. Takođe je zabranjeno i unošenje hrane u većim količinama, što je posebno bilo karakteristično za turiste iz Srbije. Zvanična turistička politika je da žele da razvijaju elitni, a ne takozvani paradajz turizam.

Dragan Bošković, specijalizovan za privatni smještaj, ipak vjeruje da ta mjera neće uticati na smanjenje broja turista iz Srbije:

"Ljudi su fleksibilni. Pretpostavljam da ni u Grčku ne mogu da unose salame i meso. Unazad 10 godina je bila zabrana da se bilo što od hrane može unijeti u Crnu Goru i to ne od strane Crne Gore, nego od strane Srbije."

Što se tiče ostalih zemalja iz regiona, Crnu Goru u većem broju posjećuju turisti iz Slovenije, Makedonije, Albanije i Kosova, a posljednjih godina i iz Bosne i Hercegovine. Za sada je najmanje turista iz Hrvatske.

Srbija: Najpopulatnije destinacije Egipat i Turska

Letovalište u Turskoj

Građani Srbije ove godine, više nego prethodnih, planiraju odlazak na ljetovanja. Najtraženije destinacije su Egipat i Turska, ne zaostaju ni tradicionalni - Grčka i Crna Gora. Sve je više zainteresiranih i za Hrvatsku. Oko 10 posto Srbijanaca smatra sebe turistima kojima je jedan od ograničavajućih faktora rigorozan vizni režim s mnogim zemljama svijeta. Pripremio Radovan Borović;


U turističkim agencijama u Srbiji uveliko trljaju ruke jer su već prodali od 20 - 40 posto više aranžmana u odnosu na isti period prošle godine. Turistički poslanici zapazili su da srpski turista postaje sve probirljiviji. Jasmina Končar iz agencije Jolly Travel prenosi nam koje su najtraženije destinacije:

"Najveće interesovanje beleži Grčka. Interesovanje za Tursku je povećano za 20 posto, ali se očekuje veće. Egipat beleži porast interesovanja. Još jedna interesantna destinacija je Majorka, kao nova destincija u našoj ponudi i vidimo da je već veoma popularna na tržištu."

Glavne destinacije za letovanje Srba, pre raspada bivše Jugoslavije, su bile Jadransko more i Grčka. Crna Gora, najbliža destinacija Srbiji, kao da je podređena ukusu srpskih turista. Aleksandar Jovanović iz agencije Hello Turist:

"Crna Gora ima neke svoje stalne goste. Mi radimo Budvu već 13 godina, tako da su možda jedno 70 posto putnika stari gosti koji su već upoznali i vlasnike tih kuća sa kojima mi radimo i nas. Mladi dosta idu tamo, verovatno zbog dobrog noćnog života. Budva se pretvara u Beograd tokom jula i avgusta."

Turisti koji ove sezone budu dolazili u Crnu Goru, sa sobom neće smeti da nose namirnice u većim količinama - propisuje crnogorski Zakon o bezbednosti hrane, što po mišljenju turističkih radnika neće bitno uticati na broj onih koji žele da idu put crnogorskog Jadrana.

Potražnja za hrvatskim primorjem se iz godine u godinu povećava, kaže Jasmina Končar:

"Naročito za Istru i Kvarner. Novo u ponudi, kada je hrvatska obala u pitanju, su krstarenja oko dalmatinskih ostrva."

Deo srpskih turista odlazi put Hrvatske i u privatnim aranžmanima. Nenad Bulović je jedan od njih:

"Prvi put letujem u Hrvatskoj na Korčuli. Odlučio sam da letujem u Hrvatskoj jer nikada nisam imao priliku da letujem na hrvatskom primorju. Do sada sam uvek letovao na crnogorskom primorju. Nadam se da ću i u narednim godinama imati priliku da se ponovo vratim i da letujem na hrvatskom primorju. Niko me nije pitao odakle sam i otkuda ja tu. Verujem da su te stvari stvar prošlosti. Čak i u komunikaciji sa mojim domaćinima ovde i sa drugim ljudima u prodavnicama, kafićima i brodićima, koji voze na okolne plaže, nikome to nešto preterano nije ni bitno."

Planove za letovanje češće imaju mlađi stanovnici iz gradskih sredina, zaposleni i sa višim mesečnim primanjima. Geografsko-finansnijske mogućnosti određuju i destinaciju:

"Egipat ima dobrih ponuda i sada obilazimo agencije. To će nas koštati oko 2.000 eura. Ranije smo putovali u Crnu Goru, Grčku i Tursku. Egipat ove godine ima primamljive ponude i pristupačne cene."
"Mi ne idemo nigde, čekamo bebu."

U svim beogradskim agencijama kažu da ne znaju kako ovakav bum građani finansijski pokrivaju svojim kućnim budžetima, ali aranžmane plaćaju ili kešom ili kreditnim karticama, ili pak dižu turističke kredite u bankama. Zlatica Ivanović iz agencije Konte:

"Verovatno su ljudi svesni da su kod nas krediti još uvek nepovoljna varijanta za plaćanje, tako da smo našim strankama izašli u susret i mogu da plate čekovima na odloženo, pa čak do decembra meseca."

Kako Beograd u pogledu turističkog opredelenja ima geografske, tako i političke specifičnosti, evo kao će zamenica gradonačelnika, Radmila Hrustanović i VD gradonačelnik, Zoran Alimpić, letovati:

"Srećna sam što živim u Beogradu i što Beograd ima Savu, Dunav i Adu Ciganliju. Na Adi Ciganliji imam prelep mali splav od nekih petnaestak kvadrata, pa ću moje leto i letovanje provesti na Adi Ciganliji."

"Na žalost neću nigde letovati ove godine, obzirom da će konstituisanje biti u sred leta, a posle konstituisanja ima mnogo posla i Skupština će verovatno da zaseda i tokom leta. Zbog toga od letovanja ove godine neće biti ništa."

Na smanjenje broja turista i na promenu destinacija utiče, pored ostalog, i vizni režim koji Srbija ima sa nekim od zemalja, turističkim atraktivnim, kaže Zlatica Ivanović:

"Nama se svima na ovim prostorima prosto smučio vizni režim koji podrazumeva par dana obilaženja što Socijalnog, što podizanje dokumentacije iz firme, pa se stopira prodaja."

Prema nedavnom ispitivanju javnog mnijenja većina građana Srbije ne razmišlja o odlasku na letovanje. Oko trećine građana su sigurni turisti koji su već bili ili tek planiraju da idu. Oko 10 posto građana Srbije, oko 700 hiljada ljudi, su potencijalni turisti. Čiji i za kolike novce - to je stvar ličnog izbora.

Glavni problemi - nedostatak novca i vize

Nedostatak novca natjerao je građane Bosne i Hercegovine da i ove godine uglavnom ostaju kod svojih kuća. Oni kojima pare nisu problem, uglavnom biraju destinacije za koje im ne trebaju vize. Priredila Selma Boračić:



Građani Bosne i Hercegovine još uvijek imaju vezane ruke pri izboru destinacije za ljetovanje. Bosancima i Hercegovcima potrebna je viza kako bi ušli u neku od zemalja Šengena. Izbor postoji, kaže direktor jedne turističke agencije iz Sarajeva, Samir Rešidat:

"Najtraženiji su aranžmani onih zemalja koje nemaju uvedene vize prema nama. To su zemlje istočno od Bosne i Hercegovine: Tunis, Egipat i Turska. Naša agencija nudi aranžmane za Tunis. Imamo desetodnevne aranžmane i oni su, sa uključenom avionskom kartom i smještajem u hotelu sa tri zvjezdice na bazi polupansiona, sa doručkom i večerom, od 890 maraka pa do 2.500. To su hoteli sa pet zvjezdica sa all inclusive, oni baš ekstra luksuzni hoteli."

Zbog neophodnih viza ljudi često odustanu, ističe šefica poslovnice Bobar tursa iz Bijeljine, Ljiljana Živanović:

O svim tim destinacijama za koje je potrebna Šengen viza i za koju je potreban lični odlazak na ambasadu zbog vize ljudi nemaju interesa...

"Mogu da kažem da je svaka druga naša stranka koja je ušla u agenciju pitala za Grčku. Ipak jako malo Grčke prodamo iz razloga što ljudi moraju da idu u Sarajevo po vizu. Kada pomenemo da moraju otići u Sarajevo da predaju zahtjev za vizu, tu prestaje svaka priča o Grčkoj. O svim tim destinacijama za koje je potrebna Šengen viza i za koju je potreban lični odlazak na ambasadu zbog vize ljudi nemaju interesa."


Većina anketiranih građana ostat će u svojim domovima:

"Nisam baš finansijski dobro da bi otišli ljetovati."

"Neću nigdje. Imam puno obaveza i ne ljetujem ove godine, a nisam ni lani."

"Neću nigdje jer imam malu djecu."

"Nemam planove za ljetovanje. Imam prijatelja u Turskoj pa ću možda otići kod njega."

"Vjerovatno neću nigdje. Imam kćerke od 18 i 21 godinu. Da bi one ljetovale, ja ću ostati kod kuće."

"Ljetovat ću na hrvatskom primorju jer sam blizu kući i to je jedini razlog."

"Nigdje. Dok smo bili mlađi, išli smo. Moj muž radi u kazalištu i onda smo mogli ljetovati po dva mjeseca. Sada ne možemo ni pet dna."

U Federaciji Bosne i Hercegovine i ove godine je hit turistička destinacija Tunis, kaže portparol turističke agencije Relax-turs, Aida Jašarević:

"Avion od 175 mjesta se napunio u aprilu mjesecu i svi naredni letovi do sredine jula su potpuno popunjeni. To je bila i najtraženija destinacija za ovo ljeto. Usluga na bazi sedam dana polupansiona, uključujući i avionski prevoz, sve transfere i vodiče bila je od 699 konvertibilnih maraka."

Zanimljivo je da građane iz većeg bosansko-hercegovačkog entiteta uglavnom privlače egzotične obale i države poput Egipta, Turske, Tunisa, te hrvatskog primorje, dok većina građana iz Republike Srpske svoj odmor želi provesti na plažama Crne Gore i Grčke:

"Crna Gora je stalna destinacija i uglavnom su traženi neki malo jeftiniji aranžmani i smještaj koji ne prelazi 500 maraka po osobi."

I Bosna i Hercegovina ima mnogo toga za ponuditi turistima. Među turističkim atrakcijama najviše se traži Sarajevo, Mostar, Međugorje, Visoko i tokom ljetnog perioda Neum - ističe portparol Turističke zajednice Federacije Bosne i Hercegovine, Munevera Bašić Hodžić:

"U prosjeku broj turista u ljetnim mjesecima kreće se između 55 i 64 hiljade. Najveći broj dolazaka u 2007. godini, u odnosu na prethodnu, ostvarili su turisti iz Srbije i Hrvatske, uz procentualno povećanje od 32,5 posto, zatim turisti iz Slovenije, Njemačke, Italije, Austrije, Turske, Poljske i Francuske."

Skraćuju se planirana ljetovanja

Dubrovnik

Zbog povećanja cijena goriva i ostalih troškova života, Hrvati skraćuju planirana ljetovanja. I ove godine će ih najviše na hrvatsku obalu, uglavnom u privatni smještaj ili kod rodbine i prijatelja. Tek manji dio otići će u Austriju i Sloveniju, a popriličan broj, uglavnom mlađi i zaposleni, odlučuju se za mediteranske zemlje. Izračunali su, naime, da ih, uz avionsku kartu, ljetovanje u Tunisu, Grčkoj ili Turskoj stoji približno isto ili čak i nešto manje nego u Hrvatskoj. Izvještava Ankica Barbir Mladinović:

Nekada smo na more išli po tri tjedna. Onda smo smanjili na dva. Zadnjih desetak godina na deset dana, a sada jedva sedam, ako si uopće i to uspijemo priuštiti - ističe većina anketiranih Zagrepčana:


"Do sada sam išla tri tjedna. Sada ne znam da li ću ijedan tjedan."

"Država mi je tako biberli da se računa ne možeš otarasiti."

"Imam 2.000 kuna penzije i ne idem nikuda već godinama."

"Dole sam rođena i imam cijelu familiju, ali ne mogu platiti ni put za dole, a kamoli nešto drugo."

Bili su ovo uglavnom stariji Zagrepčani li umirovljenici. Oni mlađi bi zbog novaca i mogli, ali ne mogu od posla. Zbog njih, valjda, ovih dana Internetom i kruži prigodna mantra u kojoj se, lupajući glavom o zid, ponavlja - imam odličan posao, imam odličan posao, ne bih želio biti na moru jer ako se sunčam dobivam bore.

"Sedam dana maksimalno jer ne mogu zbog posla."

"U principu na tjedan dana - od subote do subote."

"Idemo u unutrašnjost Istre na sedam dana. Inače je to Zagorje i vikendica."

"Ne znam, imam svoj biznis i ništa od odmora. Vidjet ćemo, možda i uspijem."

Kristijan Gržetić iz najutjecajnije hrvatske turističke agencije Adriatica.net kaže da su baš zbog toga sve popularniji vikend odmori, a odlazi se avionom najčešće u evropske metropole:

Rekao bih da je puno ustaljeniji sistem ljetovanja sedam dana, pa čak i tri-četiri dana, ili vikend varijanta godišnjeg odmora...

"Nekada je bilo sasvim normalno da se ode 14 dana u komadu na ljetovanje. Danas je ipak u manjoj mjeri zastupljena takva varijanta. Rekao bih da je puno ustaljeniji sistem ljetovanja sedam dana, pa čak i tri-četiri dana, ili vikend varijanta godišnjeg odmora. Takav je trend u turizmu i možemo konstatirati da je takva varijanta postala popularna, pogotovo kod mlađih - Rim, Pariz, Madrid, London."

Rijetki su oni kod kojih su se poklopili i novci i vrijeme. Uglavnom je riječ o sretnicima koji na Jadranu imaju vlastite kuće:

"Idemo u Zadar i na Šoltu. Sve skupa 20 dana. Imamo u Zadru kuću, pa imamo gdje biti."

"Idemo, ali ne na more. Negdje u planinu."

U zagrebačkoj agenciji Burg kažu da sve više Hrvata odabire za ljetovanje planine, pogotovo u Austriji i Italiji, a vjerojatno zbog političkih čarki, Sloveniju sve manje:

"Sloveniju više naši ljudi ne vole. Neće ni pauzu da prave, da se što prije dođe do Italije ili Austrije."


Tina
iz agencije Atlas nam kaže da nema puno interesa ni za Crnu Goru:

"Nemamo baš puno upita za Crnu Goru."

Kristijan Gržetić:

"Imamo ponudu za Crnu Goru, Rumunjsku, Bugarsku, koje su ove godine hit destinacije, ali rekao bih da je fokus još uvijek na Jadranu. Malo više su in destincije Istra, Dubrovnik, Hvar, Brač i mediteranske destinacije poput Turske i Tunisa."

Nema puno mudrovanja, ističu anketirani Zagrepčani, ako hotel sa četiri zvjezdice na Rodosu sa avionsom kartom košta 4.500 kuna, a sličan u Dubrovniku, bez aviona, 6.000 kuna. Zbog toga će Hrvati na Jadranu i ove godine najviše koristiti apartmane, ali ni oni nisu jeftini:

"Koštaju od 50 eura na više. Ovisno šta tražite. Išla sam van na ljetovanje često u Španjolsku i Tunis i iste su cijene kao i u Hrvatskoj, ali ipak za tu cijenu nešto vidite što ne možete ovdje svaki dan."

Povećan je interes za mediteranske destinacije avionom. Dalibor iz Kompasa Zagreb to tumači i najnovijim poskupljenjem benzina:

"Dosta gostiju se odlučuje za destinacije Mediterana - Tunis, Grčka, Turska i to tamo gdje su malo skuplji hoteli, ali se leti avionom, nema goriva, nema čekanja. Kažu da je bolje da odu tamo na desetak dana tamo jer ko zna kada ću opet moći, a na kavu u Split mogu otići i preko vikenda."

Zanimao nas je i interes Hrvata za susjednu Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, države, koje zbog nedavnog rata, mlada generacija u Hrvatskoj apsolutno ne poznaje, ali sve više, čini se, želi poviriti i preko tih granica:

"Planiram otići u Sarajevo i vidjeti srednju Bosnu. Kažu da je tamo jako lijepo, ali novčanik odlučuje."

"Nije neki izbor. Čula sam da je Crna Gora prekasna. Tamo bih voljela otići, ali kada još ne znam."

"Voljela bih otići u Beograd, tamo nisam nikada bila. Prošle godine sam htjela ići u Crnu Goru, ali je bila na televiziji neka emisija o Vukovaru, pa sam odustala. Sjetila sam se toga svega i ne nisam mogla ići."

"Dogovorili smo se kada napunim 18 godina da je prvi izlazak u Beograd sa starijim bratom i frendicom. Bila je u Beogradu i kaže da je super ekipa, da ih ne zanima što smo iz Zagreba. Uglavnom je kažu bitno da su ljudi dobro raspoloženi i sve je super."

"Sarajevo, Tešanj, Brčko i Jajce u Bosni."
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG