Dostupni linkovi

U Hrvatskoj su sve izraženije potrebe za uvozom radne snage i zadnji je čas da Vlada osmisli dugoročnu strategiju i useljeničku politiku ili će to, bez nadzora, obavljati multinacionalne kompanije - upozoreno je u Zagrebu na međunarodnoj konferenciji

koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.

Hrvatskoj već danas nedostaju stručnjaci iz elektrotehnike, informatike, građevinarstva i strojarstva, a zbog depopulacije i starenja stanovništva, uvoz stranih radnika je neminovan i Hrvatska treba oblikovati vlastiti useljenički model - ističe predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Nadan Vidošević:

"Kultura dijaloga nam je najpotrebnija u ovom trenutku, a nigdje nam više nije potrebnija nego kada se govori o politici useljavanja jer će doći neki novi ljudi. Mi ćemo biti prisiljeni primati ljude iz raznih krajeva. Ako mi to ne budemo radili, radit će krupni međunarodni kapital. Multinacionalne kompanije će upravljati i ovim prostorom, a onda će i oni najnostalgičniji, ponosni, veliki, slavni i stari Hrvati doživjeti katastrofalni poraz."

Vidošević je već proteklih dana uzburkao duhove izjavom kako će zbog depopulacije i starenja stanovništva Hrvatska do 2050. godine morati uvesti milijun stranih radnika. Sve koji se groze i pomisliti da bi u Hrvatsku, u dogledno vrijeme, mogle useliti stotine tisuća stranaca, Vidošević podsjeća na povijesnu neizbježnost migracija:

"Danas izgleda nevjerojatno, ali u Osijeku prije 300 godina nije bilo niti jedne katoličke crkve, već su bile sve džamije. U Pećuhu je bilo pet džamija, a nakon toga je to bila prazna zemlja - ni džamija, ni crkava."

Zato, poručuje doktor Anđelko Milardović, Hrvatskoj pod hitno treba dugoročna strategija i useljenička politika, kako bi sama mogla upravljati neizbježnom imigracijom i na vrijeme se pripremiti:

"Povećanje broja stranaca dovest će do dva moguća modela: ili do multikulturalizacije društva, ili do isključivanja stranaca, a isključivanje stranaca će onda aktivirati ksenofobijski potencijal. Ksenofobijski potencijal će aktivirati probleme. Mislim da se sve može dobro organizirati da se taj konflikt smanji, ili da se reducira na minimum. U biti, to nikome nije u interesu, uz napomenu da sa ksenofobijskim potencijalom cijela Europska unija ima posla."

Za razliku od doktora Milardovića, koji smatra da Hrvatskoj treba prije svega visokoobrazovana, sofisticirana radna snaga, predstavnica Udruge hotelijera Hrvatske, Amelija Tomašević, kaže da praksa pokazuje drukčije:

"Kadrove koji su čelnici možemo naći u Hrvatskoj, zato što fakulteti produciraju vrlo kvalificirane i obrazovane ljude. Nama je problem radna snaga - konobari, kuhari, sobarice i njih danas ne možete platiti. To čekamo i nadamo se da će se zakonodavstvo konačno otvoriti prema mogućnosti da nama ulazi takva radna snaga jer Hrvat to više ne želi raditi."

Prema mišljenju poduzetnika Josipa Baotića, Hrvatska bi se prvo trebala potruditi da zadrži svoje školovanje ljude, da ne "bježe van":

"Što mi imamo uvoziti građane ili ljude inženjere. Ma koji će vam inženjer doći raditi ovamo, na ove cijene i za ove naše plaće? A da su te plaće pristojne prema cijenama, ne bi ovi naši odlazili van."

Predsjednica najveće sindikalne središnjice, Ana Knežević, ponavlja stav sindikata - useljenička politika da, uvoz stranih radnika da, ali najprije osmisliti kako zaposliti blizu 300 tisuća nezaposlenih Hrvata i kako povećati gospodarski rast i plaće:

"Gospodin Milardović je rekao da se zalažemo da uvozimo sofisticiranu radnu snagu, ali ne znam koja će to radna snaga doći u Hrvatsku i raditi za ove plaće. Bila sam na jednom sastanku gdje mi je jedna čistačica rekla da je dobila za prošli mjesec plaću 1.100 kuna. Sa 1.100 kuna se može u Hrvatskoj živjeti tri dana. Nećemo imati ni sobarice, ni konobare, ni kuhare, niti ikoga, ako su plaće takve da ljudi s njom mogu živjeti tri dana, a onda se moraju snalaziti kako preživjeti ostalih 27 dana."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG