Rezultati irskog referenduma potresli su Europsku uniju, ali je neće srušiti ili slomiti, optimističan je oko hrvatskog priključenja EU glavni pregovarač Vladimir Drobnjak:
„Za nas je najvažnije da se pregovori o pristupanju Hrvatske u Europsku uniju nastavljaju prema planu, dobrom dinamikom i nesmetanim tempom, i najbolja potvrda da irski referendum nema nikakvog izravnog upliva na naše pregovore je činjenica da ćemo otvoriti još dva poglavlja u procesu pregovora.“
Dva poglavlja koja će sutra biti otvorena su Socijalna politika i zapošljavanje i Sloboda kretanja radnika. Optimizam oko toga da irsko „ne!“ neće usporiti hrvatsko priključenje u EU dijele i vlast i oporba. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija u HDZ-ovoj vladi Gordan Jandroković kaže kako se Hrvatska ne mora bojati rezultata irskog referenduma:
„Ono što je za nas važno je nastaviti proces pregovora i nastaviti reforme, i pokušati do kraja mandata ove komisije - što znači do jeseni 2009. godine – završiti pregovore. Nakon toga ide proces ratifikacije i ja se nadam da ova odluka irskih birača - koju mi naravno poštujemo ali nam je i žao zbog nje – neće usporiti put Hrvatske k Europskoj uniji. Hrvatska ima svoj raspored koji treba ispuniti, svoje zadaće koje treba izvršit. Do tada je još nešto više od godinu dana i vjerujem da će do tada Europska unija iznaći model koji će omogućiti hrvatski ulazak u EU.“
Socijaldemokratski potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za europske integracije Neven Mimica podsjeća na aktualne izjave iz Bruxellesa da će Europska unija biti spremna onda kada i Hrvatska bude spremna za priključenje, ali upozorava da birokratsko mudrijašenje
može blokirati i nabolje namjere:
„Hrvatska ipak može postati članicom EU, ako se u međuvremenu nešto i ne dogovori oko „Lisabonskog ugovora“, ali to podrazumijeva političku volju da se mimo „Lisabonskog ugovora“ pronalaze neka druga rješenja što u ovom trenutku - koliko god predstavnici EU naglašavali da će, kada Hrvatska bude spremna, biti spremna i Europska unija - još uvijek nije sigurno, pogotovo ako se stvar „zaplete“ u traženju zamjenskih ili nekih drugih rješenja za „Lisabonski ugovor.“
Što to znači? Za prijem Hrvatske u Europsku uniju bit će potreban međuvladin ugovor koji će ipak promijeniti postojeće institucionalne aspekte, pojašnjava ekspert za europska pitanja i savjetnik niza novih članica u njihovim pregovorima Neven Šimac. Ne treba se, tvrdi naš sugovornik, previše opterećivati ako netko poželi u paket sa Hrvatskom „ubaciti“ još koju zemlju:
„Bit će to dosta složen postupak, ali ne mislim da to treba usporiti hrvatsku pripremu, a posebno mislim da neće biti dobro ako se razmišlja – da li će to neke zemlje pokušati iskoristiti da „poguraju“ u paket i druge zemlje zajedno s Hrvatskom. Mislim da se time ne smije ovog časa baviti nego treba nastaviti ovu pripremu koja bi morala teći aktivno, snažno, brzo i temeljito.“
Osim europskog institucionalnog kriterija i hrvatskog uspjeha u ispunjavanju europskih uvjeta, važan je i regionalni aspekt koji može pomoći hrvatskom ulasku u Europsku uniju. Za Radio slobodna Europa govori profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan:
„Europska unija osjeća da regija još nije stabilna i da bi jedan pozitivni primjer mogao dobro utjecati, odnosno da je dobro da u jednoj regiji koja nije stabilna jedna nova zemlja članica postane element stabilnosti. U tom slučaju je za očekivati političku podršku Hrvatskoj, pod uvjetom da Hrvatska poštuje proceduru i kriterije i ne napravi neke poteze koji bi bili izrazito negativni. Uostalom, mislim da bi se već moglo zaključiti da je Bruxelles već donio odluku o pristupu Hrvatske, i da ta odluka nije samo načelne prirode nego veoma konkretna.“