Dostupni linkovi

Nakon irskog „ne!“ Lisabonskom sporazumu i daljem proširenju Europske unije, u Bruxellesu kažu kako institucionalna pitanja nikad nisu bila prepreka daljem proširenju. U Hrvatskoj vjeruju u skori ulazak u EU, među ostalim i zbog toga što regiji treba jedan uspješan primjer.

Rezultati irskog referenduma potresli su Europsku uniju, ali je neće srušiti ili slomiti, optimističan je oko hrvatskog priključenja EU glavni pregovarač Vladimir Drobnjak:


„Za nas je najvažnije da se pregovori o pristupanju Hrvatske u Europsku uniju nastavljaju prema planu, dobrom dinamikom i nesmetanim tempom, i najbolja potvrda da irski referendum nema nikakvog izravnog upliva na naše pregovore je činjenica da ćemo otvoriti još dva poglavlja u procesu pregovora.“


Dva poglavlja koja će sutra biti otvorena su Socijalna politika i zapošljavanje i Sloboda kretanja radnika. Optimizam oko toga da irsko „ne!“ neće usporiti hrvatsko priključenje u EU dijele i vlast i oporba. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija u HDZ-ovoj vladi Gordan Jandroković kaže kako se Hrvatska ne mora bojati rezultata irskog referenduma:


„Ono što je za nas važno je nastaviti proces pregovora i nastaviti reforme, i pokušati do kraja mandata ove komisije - što znači do jeseni 2009. godine – završiti pregovore. Nakon toga ide proces ratifikacije i ja se nadam da ova odluka irskih birača - koju mi naravno poštujemo ali nam je i žao zbog nje – neće usporiti put Hrvatske k Europskoj uniji. Hrvatska ima svoj raspored koji treba ispuniti, svoje zadaće koje treba izvršit. Do tada je još nešto više od godinu dana i vjerujem da će do tada Europska unija iznaći model koji će omogućiti hrvatski ulazak u EU.“


Socijaldemokratski potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za europske integracije Neven Mimica podsjeća na aktualne izjave iz Bruxellesa da će Europska unija biti spremna onda kada i Hrvatska bude spremna za priključenje, ali upozorava da birokratsko mudrijašenje
može blokirati i nabolje namjere:


„Hrvatska ipak može postati članicom EU, ako se u međuvremenu nešto i ne dogovori oko „Lisabonskog ugovora“, ali to podrazumijeva političku volju da se mimo „Lisabonskog ugovora“ pronalaze neka druga rješenja što u ovom trenutku - koliko god predstavnici EU naglašavali da će, kada Hrvatska bude spremna, biti spremna i Europska unija - još uvijek nije sigurno, pogotovo ako se stvar „zaplete“ u traženju zamjenskih ili nekih drugih rješenja za „Lisabonski ugovor.“


Što to znači? Za prijem Hrvatske u Europsku uniju bit će potreban međuvladin ugovor koji će ipak promijeniti postojeće institucionalne aspekte, pojašnjava ekspert za europska pitanja i savjetnik niza novih članica u njihovim pregovorima Neven Šimac. Ne treba se, tvrdi naš sugovornik, previše opterećivati ako netko poželi u paket sa Hrvatskom „ubaciti“ još koju zemlju:


„Bit će to dosta složen postupak, ali ne mislim da to treba usporiti hrvatsku pripremu, a posebno mislim da neće biti dobro ako se razmišlja – da li će to neke zemlje pokušati iskoristiti da „poguraju“ u paket i druge zemlje zajedno s Hrvatskom. Mislim da se time ne smije ovog časa baviti nego treba nastaviti ovu pripremu koja bi morala teći aktivno, snažno, brzo i temeljito.“

Osim europskog institucionalnog kriterija i hrvatskog uspjeha u ispunjavanju europskih uvjeta, važan je i regionalni aspekt koji može pomoći hrvatskom ulasku u Europsku uniju. Za Radio slobodna Europa govori profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan:


„Europska unija osjeća da regija još nije stabilna i da bi jedan pozitivni primjer mogao dobro utjecati, odnosno da je dobro da u jednoj regiji koja nije stabilna jedna nova zemlja članica postane element stabilnosti. U tom slučaju je za očekivati političku podršku Hrvatskoj, pod uvjetom da Hrvatska poštuje proceduru i kriterije i ne napravi neke poteze koji bi bili izrazito negativni. Uostalom, mislim da bi se već moglo zaključiti da je Bruxelles već donio odluku o pristupu Hrvatske, i da ta odluka nije samo načelne prirode nego veoma konkretna.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG