Nakon povišenja neoporezivog dijela plaće i mirovine, hrvatska Vlada predstavila je danas još jedan mehanizam za ublažavanje šoka uzrokovanog rastom cijena energenata i hrane – sa 166 milijuna kuna iz proračuna, odnosno nešto preko 36 milijuna dolara, intervenirat će se u ublažavanju posljedica poskupljenja električne energije od 20 posto. Za milijun kućanstava koja troše manje od 2.000 kWh godišnje, dakle za one za koje se pretpostavlja da su slabijeg imovnog stanja, cijena električne energije se neće uopće mijenjati, a djelomično će se intervenirati i kod onih koji troše između 2.000 i 3.000 kWh godišnje.
Ovo je kratkoročna palijativna mjera, koju treba podržati, ali treba znati da će imati i kratkoročne efekte, kaže za naš radio predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić:
„Kompenzacija kroz energiju pojedinim kategorijama neće imati nekog posebnog efekta, jer nas na jesen čeka, kao rezultat visokih cijena energenata i povećanja inflacije, pad standarda hrvatskih građana, i to preko osam, možda čak i devet posto. Prema tome, ove mjere na to neće moći značajno utjecati.“
Kako aktualne vlasti nemaju artikuliranu ekonomsku politiku, ne radi se na povećanju proizvodnje onoga što ne samo da manjka na hrvatskom tržištu, nego i onoga čije cijene divljaju na svjetskim tržištima – dakle, na povećanju domaće proizvodnje energenata i hrane:
„Mi se apsolutno ne usmjeravamo na jedinu moguću mjeru, dugoročno i kratkoročno, a to je povećanje dohotka hrvatskih građana kroz povećanje domaće proizvodnje, a i proizvodnje ovih proizvoda čije cijene brzo rastu. To je nedostatak i najveći problem hrvatske politike.“
Vlada ipak nastoji riješiti problem, bar što se hrane tiče. Jedno od najefikasnijih oružja bit će porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište. Državni tajnik za poljoprivredu Krešimir Kuterovac pojašnjava svrhu tog poreza, naime – u Hrvatskoj, na svaki hektar obrađene zemlje ima jedan hektar neobrađene, odnosno u Hrvatskoj ima ukupno čak milijun hektara neobrađene zemlje:
„Ovaj zakon predviđa kaznene odredbe za neobrađivanje poljoprivrednog zemljišta, budući da je zemljište od općeg interesa i da ono ima svoju vrijednost. Te kazne se kreću od 10 do 30 tisuća kuna za pravne osobe, a do 20 tisuća kuna se kreću za fizičke osobe.“
Zemlju se ne mora osobno obrađivati, nego ju se može dati u najam ili zakup, a ako vlasnik sam želi raditi na toj zemlji, organizirat će se posebne kreditne linije za potporu poljoprivrednicima.
Ovu inicijativu snažno podupiru oni koji već sada obrađuju zemlju. Predsjednik Udruge obiteljskih seljačkih gospodarstva Đakovštine Slavko Novaković:
„To se ne bi trebalo zvati porez, već kazna. Kazna za neobrađeno zemljište nije ništa novo. Ja ću podsjetiti, i u Austriji i u Njemačkoj postoji opcija da državno zemljište može ostati neobrađeno, ali je kao dan jasno da ne može rasti korov. To znači, ako na komšijinoj njivi raste korov, moja njiva, koja je kultivizirana, bit će oštećenja ako kiša nanese korov na moje zemljište. Ne treba nanovo izmišljati toplu vodu, nego samo treba prepisati ono što rade evropske zemlje.“