Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, po povratku iz Brisela, optimističan je u pogledu perioda ukidanja viza bh. građanima:
„Dakle, 2010., 2011. očekivati je da bi Hrvatska mogla uvesti vize za građane BiH. Vi znate da je to naša susjedna zemlja i to bi naprosto bilo idealno vrijeme da i BiH uđe u status kandidature i da uđe u status bezviznog režima.“
No, unatoč Špirićevom optimizmu, realne šanse za potpuno ukidanje viza iz ove perspektive su daleko za građane BiH, što zbog tehničkih, što zbog političkih razloga. Naime, uvođenje biometrijskih pasoša trebalo je početi prije mjesec dana, no odgođeno je za narednu godinu. Ipak, to je tek jedan od uslova, kaže članica parlamentarne komisije za odbranu i sigurnost BiH Dušanka Majkić i dodaje:
„Ključni faktor nisu samo biometrijski pasoši od kojih se najčešće polazi, pa većina stanovnika misli onog momenta kad dobiju biometrijske pasoše mi smo riješili sve probleme koji su vezani za vizni režim. Ja mislim da je ključni faktor nastavak reformi u oblasti bezbjednosti. Cijeli sektor bezbjednosti u BiH još nije reformisan i tu se moraju učiniti značajni napori da bi se taj posao završio, dakle sve ono što se odnosi na trgovinu droge, sve ono što se odnosi na trgovinu oružja.“
Pored toga, jedan od ključnih uslova je i borba protiv ilegalnih migracija. Mada BiH ima centre za azilante i imigrante, te potpisane sporazume o readmisiji, jedan od ključnih problema koji podrazumijeva efikasnu borbu nije riješen - pitanje poroznih granica.
Na više od 1600 kilometara granice oko polovina je vodena granica, koja se teško kontroliše bez odgovarajućih sistema, kaže bivši ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Mehmed Žilić:
„Od ukupno 480 raznih prijelaza koji trenutno postoje u BiH, otprilike Državna granična služba kontroliše negdje oko pedesetak. Treba uvesti sistem šengenske kontrole granice, a to je uvođenje toplih radara, uvođenje tzv. brzih patrolnih sistema, kontrola granica na cijelom prostoru, uvezivanje policijskog sistema. Znači, ne može Državna granična služba kontrolisati prostor od 10 kilometara graničnog prostora, a da onda ostali prostor bude u nadležnosti neke policijske strukture.“
Dušanka Majkić napominje i negativnu praksu neprovođenja zakona koji se usvajaju u BiH:
„Mi smo poznati kao zemlja koja donosi veliki broj zakona, a isto tako kao zemlja koja veliki broj zakona ne implementira. I to će nam biti problem - evo, to se ispostavilo da je veliki poblem bio u Hrvatskoj - da više EU neće posmatrati samo koje smo zakone donijeli nego će gledati šta smo od toga implementirali i ocjenu o stanju u BiH donositi na osnovu implementiranih zakona.“
Organizovani kriminal, naročito trgovina drogom, korupcija, te crno tržište roba također se vežu uz liberalizaciju viznog režima. BiH još uvijek gubi bitku na ovom polju, napominje Žilić:
„Do sada otprilike je BiH na carinama akciza sigurno izgubila jedan autoput kao ovaj koridor 5C.“
EU odavno je izrazila zabrinutost zbog intencija mladih ljudi da napuste BiH zbog boljeg školovanja ili zaposlenja. Insistiranje na efikasnoj ekonomskoj politici trebalo bi da spriječi ovaj problem na obostranu korist, smatra Sadik Ahmetović, predsjedavajući parlamentarne komisije za ljudska prava, mlade, imigraciju, izbjeglice i azil:
„Mislim da BiH u neku ruku mora ići brže kad je u pitanju njen ekonomski napredak kako bi naši mladi ljudi, naši građani iz BiH tu liberalizaciju ili bezvizni režim iskoristili da odu, da vide, da se školuju u Evropi, da vide iskustva u Evropi, ali da se vraćaju u BiH. Bezvizni režim ne bi trebao otvoriti granice za izlazak naših građana nego bi trebao otvoriti granice kako bi naša zemlja bila sastavni dio EU kad je u pitanju razmjena studenata, radnika, univerzitetskih profesora, svega onoga što će doprinijeti ukupnom boljem životu u BiH.“
No, najznačajnije u reformama koje su pred BiH biće svakako uspostavljanje policijske stukture koja bi imala efikasan nadzor nad sigurnosnim aspektom, koji su predmet pregovora. Kako je rješenje uređenja buduće policije ostavljeno do pregovora o novom ustavu, problem iz sfere tehničke postaje političke prirode. Kako BiH ima još četiri godine za dogovore, optimizam predsjedavajućeg Špirića trebao bi imati bar toliki rok trajanja.
