Dostupni linkovi

Zbog čega bogati kupuju umjetnine?


Kupovina vrhunskih umjetnickih djela postala je prava moda među najbogatijim poslovnim ljudima širom svijeta. Nije tajna da mnogi od njih gaje iskrenu strast prema umjetninama ali i ma i onih kojima preko te "ljubavi" za nekoliko godina višetruko naplate uloženi novac. Nedavna aukcija u Njujorku, gdje su dvije slike prodate za 120 miliona dolara, pokrenula je pitanja šta uistinu motiviše bogate finasijere da troše milione na umjetnička djela.

Na aukciji u Njujorku najskuplja je bila slika "Triptih 1976" Irca Frensisa Bejkona koja opisuje autorovu unutrašnju nesreću i nezadovoljstvo. Prodata je za 86,2 miliona dolara. Slika Lucijana Frojda iz 1995., koja prikazuje groteskno nagu ženu dok spava na kauču, prodata je za gotovo 34 miliona dolara.

Osim rekordne cijene za ta dva umjetnička djela, najveće iznenađenje predstavljala je činjenica da se ne radi o "anonimnim kupcima" već da je u pitanju jedna osoba, ni manje ni više nego ruski naftni magnat Roman Abramovič, vlasnik engleskog fudbalskog kluba Čelsi.

Šta obično škrte i štedljive biznismene motiviše da troše veliki dio svog bogatstva na kupovinu umjetničkih djela?

Zamjenik direktora čuvene aukcijske kuće "Sotbi" Aleks Brankzik kaže za naš program da je novac u drugom planu:

“To je ljubav prema umjetnosti. Ne mislim da ljudi koji kupuju ova djela na njih gledaju kao na investiciju. Kako god, oni neće uložiti novac u nešto što nije vrijedno, jako su dobri u procjeni i u traženju vrhunskih djela. Oni su rukovođeni više strašću prema umjetnosti nego ulaganjima u umjetnine."


No, u svijetu umjetnosti ima i onih koji na stvari ne gledaju tako idealistički. Jedan od njih je i slikar i glumac Stjuart Mur koji trenutno živi u Pragu:

“Vjerovatno se ovdje događa da pametni investitori ulažu novac u umjetnost jer uviđaju da su vremena teška kada je o ekonomiji i zaradi riječ. Poznato je da je tržište umjetnina kroz istoriju uspješno odolijevalo ekonomskim udarima. Možete da prebacite vaš novac u svijet umjetnosti zato što to volite ili zato što će te ga uložiti, nakon 10 godina povratiti i pritom zaraditi.”


Kroz istoriju je bilo nešto drugačija situacija sa prodajom umjetničkih djela. Nekoliko vijekova unazad, pape su bili veliki pokrovitelji umjetnosti, takođe kardinali, princeze, uspješni trgovci zapošljavali su i plaćali tadašnje najbolje umjetnike.

Jedno od najpoznatijih svjetskih umjetničkih djela Sistinsku kapelu u Vatikanu, 1480. godine, po nalogu pape, ukrasile su bravure čuvenog umjetnika Botičelija. Trideset godina kasnije Papa Julije II zadužio je Mikelanđela da oslika svod Sistinske kapele, a Papa Leo X od Rafaela je zatražio da dizajnira seriju tapeta kojima su prekriveni zidovi čuvene kapele.

Glede današenjeg vremena, da li draži slave i bogatstva dovode umjetnike u konflikt da radije stvaraju ono što želi tržište nego ono što im nalaže stvaralački instinkt. Mnogi uviđaju da postoje i oni umjetnici koji svojim djelima nastoje da šokiraju javnost kako bi pridobili njenu pažnju. Tako nastaju djela koja imaju potpuno bizaran koncept i sadržaj, kao na primjer slike koje prikazuju sveca umazanog životinjskim izmetom ili koje prikazuju veliki penis obložen formaldehidom.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

XS
SM
MD
LG