Dostupni linkovi

Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak, obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a izjavio je kako državu BiH retorički napadaju njezini entiteti. Lajčak je posebno naglasio kako su političari u Republici Srpskoj uspostavili vezu između Kosova i budućeg statusa RS.

Politička situacija u Bosni i Hercegovini se u posljednjih pola godine poboljšala, ocijenio je visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a. Istovremeno, uputio je i kritike na račun bh. političara koji su u proteklom periodu pokazali nedostatak kreativnosti i samopouzdanja, potrebnih za izgradnju zajedničkog puta. Glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić izdvaja:

“Umjesto toga pribjegli su nacionalističkoj retorici jer nacionalizam, kako je rekao, znači glasove i predstavlja uspješan recept za dobijanje izbora. I činjenica je da je sve do nedavno integracija u EU plaćala kolateralnu štetu te kalkulacije. Visoki predstavnik je također upozorio da ovaj trend može postati još izraženiji pred oktobarske izbore.”

Lajčak se osvrnuo i na nastojanja oba entiteta da svoje planove nastoje realizirati na štetu države, te da retorički napadaju državne institucije, pravosuđe i javne RTV servise. Republika Srpska (RS) je, kazao je Lajčak, nezakonito potpisala sporazum sa Srbijom o gradnji mosta preko Drine, te podijelila obveznice za staru deviznu štednju. Kosovska nezavisnost i budući status RS-a doveli su do razmišljanja o otcjepljenju entiteta koji je dolazio iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata. S druge strane, Federacija je nastavila s povećanjem izdvajanja za žrtve rata preglasavajući Hrvate, što je izazvalo nezadovoljstvo predstavnika hrvatskog naroda.

Poslanik u Narodnoj skupštini RS-a Borislav Bojić smatra kako nema potrebe da BiH ugrožava entitete, ali ni oni nju, jer je model decentralizacije najbolji za njen opstanak. Bojić se, ipak, djelimično slaže s Lajčakovim ocjenama:

“Kad bismo rekli da neko radi nešto protiv države BiH valja se pozvati na ustav prije svega, valja se pozvati na neke zakone, valja se pozvati na neki propis. Ima neprimjerenih izjava, s tim se slažem. Najviše neprimjerenih dolazi od Harisa Silajdžića, na primjer, koji hoće da uspostavi unitarnu BiH bez entiteta - to je uostalom deklarisao i na bilbordima kad je vodio predizbornu kampanju - kao što i s druge strane ima poziva na otcjepljenje RS-a. Ni jedan ni drugi poziv nije realan.”

Zastupnica u Parlamentu Federacije BiH Lidija Bradara smatra kako je BiH ograničena Dejtonom, te da je jedino rješenje za boljitak države novi ustav:

“Ja mislim da mi moramo donijeti novi ustav i da onda entiteti kao takvi neće imati prigodu na takav način - retorički. Ja ne mislim da se retorički može srušiti država, ali se može postupcima smanjivati utjecaj BiH.”

Politički analitičar Slavo Kukić smatra kako se ni u kom slučaju ne radi o retoričkim napadima, već da entiteti postupcima svjesno ruše državu:

“Sve ono što se događa u zadnje dvije, tri godine govori u prilog tome da se osporavaju prenošenja ovlasti na razinu države, da se rapidno povećavaju entitetski budžeti, a da se državi osporava svaka dodatna marka porasta budžeta, da se osporavaju sve reforme koje povećavaju državne ingerencije i da se sukladno tome i nizom takvih radnji zapravo sve istrajnije radi na tome da entiteti dobiju što više obilježje države, a da sama država ta obilježja gubi.”

No, uprkos suprotstavljenim težnjama glavnih strana i podrivačkoj struji nacionalizma koja ugrožava društveni, ekonomski i politički napredak, BiH je spremna da krene naprijed strateškim koracima, rekao je Lajčak. Iako su bošnjački lideri pozivali na otcjepljenje Srebrenice, što je ocijenjeno kao antidejtonsko djelovanje i zaoštravanje odnosa sa Srbima, na primjeru Srebrenice ipak je pokazana politička zrelost. Ljiljana Radetić:

“Miroslav Lajčak je također naglasio primjere dobre volje i pragmatizma citirajući parlamentarno rješenje pitanja mjesta prebivališta za glasanje u Srebrenici. Ovo je opisao kao značajan događaj u suštinskom smislu, ali isto tako i u smislu činjenice da je postignut potpuni dogovor oko tako osjetljivog pitanja.”

Skoro potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, te uključenje u evroatlantske integracije Lajčak je ocijenio kao jedini instrument pozitivnog utjecaja, te ohrabrenja političke elite da prevlada međusobne razlike. No, Lajčak je upozorio da je za takvu vrstu napretka potrebno naporno raditi - jer progres neće doći sam po sebi.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG