Dostupni linkovi

Informatičko društvo: U kojoj smo fazi?


Institut za strateške studije i projekcije objavio je rezultate istraživanja o upotrebi informacionih tehnologija u crnogorskim domaćinstvima koji su ocijenjeni kao nezadovoljavajući. Tokom prezentacije, između ostalog, sugerisano je da je za dalji razvoj informatičkog društva neophodno obezbijediti bolju edukaciju, više informacija, lakšu dostupnost opreme i uvođenje servisa elektronske Vlade.

I pored izvjesnog napretka, upotreba informacionih tehnologija u crnogorskim domaćinstvima je još uvijek na niskom nivou. Za dalji razvoj informatičkog društva neophodno je uvesti usluge elektronske vlade, unaprijediti edukaciju i poresku politiku.

Ovo su osnovni zaključci koji se mogu izvesti iz istraživanja o upotrebi informacionih tehnologija koje je realizovao Institut za strateške studije i projekcije uz podršku partnera među kojima je i IT kompanije "Čikom". Predstavnik "Čikoma" Vladan Tabaš je objasnio da se ne radi o smanjivanju poreza na računare i prateću opremu:

"Nijesam rekao da Vlada treba da nastavi sa smanjivanjem cijena, nego da se ne radi o privremenoj poreskoj stopi jer je bilo razmišljanja o tome da to bude trajno rješenje. Ja sam jedan od onih koji se nije slagao da to bude prvi potez jer ga nijesam smatrao logičnim niti je on doveo do smanjenja cijena niti bi to smanjenje cijena dovelo do povećanja kupovine. Smatram da prvo treba stvoriti svijest o potrebi za informacionim tehnologijama, pa onda raditi na njihovoj implementaciji što uključuje i prodaju računara."

Prema ocjenama partnera ovog istraživanja, potrebno je uvesti i takozvanu elektronsku vladu, odnosno pružiti mogućnost građanima da mnoge administrativne poslove i razna plaćanja obavljaju od kuće putem kompjutera i interneta bez odlaska na šalter. Stručnjaci procjenjuju da će ovo biti moguće tek za tri do pet godina, a zanimljivo je da rezultati upravo realizovanog istraživanja govore da svega 17 posto ispitanika zna što uopšte znači pojam "Gaverment", odnosno elektronska vlada. 43 posto uopšte ne zna što to znači, a 40% nikad nije ni čulo za taj izraz. Građani bi najradije koristili mogućnost plaćanja računa, pribavljanja ličnih dokumenata i registracije vozila. Milan Marić, predstavnik kompanije S&T, je rekao da je prvi preduslov za to uvođenje elektronskog potpisa, a da se razvoj informatičkog društva dijeli u pet faza. Crna Gora se nalazi u prvoj fazi, kaže Marić:

"Za fazu C je neophodna implementacija ovoga što smo pomenuli, to je digitalni potpis, odnosno digitalni potpis daje elektronsku identifikaciju, autentikaciju ko je sa one strane ko traži informaciju. Moramo znati ko je sa druge strane ko traži informaciju. Ta informacija mora biti nedvosmislena, neporeciva i jedinstvena. Ne mogu postojati dvije osobe koje se pojavljuju, niti dva pravna lica. To je faza C. U fazi D koju imaju samo najrazvijenije zemlje svijeta, u ovom momentu to je prvih pet najrazvijenijih zemalja svijeta i neka iznenađenja na informatičkom nebu, se omogućava da se izvrši plaćanje takve vrste usluga."

Rezultati istraživanja govore da 72 posto domaćinstava u Crnoj Gori ima fiksni telefon, a da je prosječan broj mobilnih telefona tri po jednom domaćinstvu. Po broju aktivnih kartica najzatupljeniji je ProMonte sa 55 posto, za njim slijedi T Mobile sa 35 posto, dok M Tel zahvata svega 10 posto. Među operaterima kablovske televizije najzastupljeniji je BBM koji zahvata 60 posto korisnika kablovske televizije. O ovim i rezultatima istraživanja o upotrebi informacionih tehnologija u crnogorskim domaćinstvima govorila je Milica Daković, koordinator projekta Instituta za strateške studije i projekcije. Pedeset i tri posto crnogorskih domaćinstava nema kompjuter, rekla je Daković:

"Koji su to osnovni razlozi zbog kojih domaćinstva još uvijek ne posjeduju računare, prije svega, to je kod najvećeg procenta njih 45 posto, nedostatak finansijskih sredstava, dok na drugoj strani 32% ispitanika se izjašnjava da u suštini nemaju potrebu za računarima. Postoji regionalna razlika u nivou informacione razvijenosti, tako da sjeverni region i u ovoj godini zaostaje u odnosu na južni i centralni. Kada je u pitanju internet konekcija i ukoliko analiziramo procenat onih domaćinstava koja imaju računare vidimo da 70 posto domaćinstava iz tog dijela ima internet konekciju, dok 30,4 posto još uvijek nema."

Istraživanje je rađeno na uzorku od ukupno 1400 domaćinstava u 17 opština u sve tri crnogorske regije.

  • Slika 16x9

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG