Dostupni linkovi

Uz drastična poskupljenja goriva, hrvatski građani sa strepnjom očekuju i nova poskupljenja plina i struje, što bi se moglo dogoditi već početkom ljeta i to čak za 20 posto. Analitičari i sindikalisti ne žele kalkulirati koliko će život u Hrvatskoj dodatno poskupjeti, ali potvrđuju da se to već dešava.

"Hrana i tjestenina je grozno poskupila. Tjestenina je sigurno otišla gore preko 20 posto. Valjda imamo najskuplji kruh na svijetu. Jako je teško što se tiče hrane. Režije mi izlaze oko 1.800 kuna. Sada bih trebala sve prodati, da bih živjela u nekoj normali. Morala bih živjeti u jednoj sobici bez komfora da bih mogla preživjeti."

Za mjesec dana istječe moratorij koji je Vlada uvela na poskupljenje struje i plina, što znači da će ti energenti neminovno poskupjeti, a neslužbeno se govori o 20 posto. Ekonomski analitičar u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, Goran Bakula, ističe da mnogi "love i u mutnom":

"U Hrvatskoj se javlja ono što i nekada u bivšoj Jugoslaviji prije Markovića - psihološka inflacija - gdje postaje normalno da neke cijene rastu i u slučaju novih najava svi odmah stavljaju nove cijene, samo što više ne lijepe svako jutro nove cijene, već je danas sve kodirano, pa to ide malo lakše. Problem ostaje - cijene rastu i ostaje vidjeti kako dalje. Riječ je o kumulativnom efektu - ukoliko naraste cijena jednog artikla, rastu lagano i cijene drugih artikala, te jedna povlači za sobom drugu. Automatski svi najavljuju rast svojih cijena."

Vlada tješi građane da će poskupljenje plina i struje najviše pogoditi velike potrošače, no svi znaju, kaže Bakula, da svako poskupljenje u konačnici obavezno pogađa i "male":


"Govori se o tome da bi se rast cijena odnosio samo na industriju. Koliko bi se to odnosilo na krajnjeg potrošača, ne znamo, ne znamo koliko na koju industriju, ko bi imao kakav popust, kakve bi to bile cijene. Govori se o nekom gradualnom formiranju cijena. Kako će to biti i kako će to u konačnici izgledati, mi to još ne znamo."

No, mnogi građani to već osjećaju - kazala nam je 52-godišnja Zagrepčanka koja živi s kćerkom i odavno se puno toga odriču:

"Štedim na mesu koje jedem jedanput tjedno, samo nedjeljom. Na žalost, štedim na hrani jer smatram da neke stvari čovjek sebi mora priuštiti jer više život ne bi imao smisla. Ako si neću priuštiti kazalište ili odlazak u kino, onda ne moram živjeti. Neću živjeti za to da mi svaki dan prolazi u odlasku na posao, dolasku doma i gledanju televizije, kao jedinog smisla. To ne dolazi u obzir. Voće jedemo svake prestupne. U tjednu se snalazimo sa hranom kako ko zna, najčešće jedemo sendvič. Subotom je nešto laganiji ručak, a nedjeljom je pravi ručak. Snalazimo se sa kreditima, presipamo iz šupljeg u prazno. U svim sam mogućim minusima, na svim karticama."


Predsjednik nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, bio je na prosvjedu u Zagrebu sa radnicama sinjske Dalmatinke, koje već devet mjeseci nisu primile plaću i prijete štrajkom glađu jer kažu - ionako već gladuju:

"Danas zaduženost građana raste daleko brže nego što raste bilo kakva mogućnost njihovog podmirenja troškova i to ne može ići u nedogled. Rješenja se moraju tražiti nekim zajedničkim akcijama, ali jednako tako i ukazivanjem na sve one koji neopravdano podižu cijene i koji trenutno love u mutnom, koji već unaprijed predusreću moguća poskupljenja i na taj način još više zaoštravaju situaciju sa skupoćom."


Mnogi su Hrvati postali pravi umjetnici u preživljavanju, ironično zaključuju građani:


"Umjetnički. Kasniš sa svim mogućim plaćanjima. Problem su djeca - škola i karte."

"Koliko god mislimo da ne možemo pasti niže nego što smo sada, uvijek padnemo niže. Kaže jedna stara izreka - Ne daj Bože što se podnijet može."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG