Dostupni linkovi

Hrvatska bi Vlada u ovoj i do kraja iduće godine trebala riješiti sve podnesene zahtjeve za stambenim zbrinjavanjem izbjeglih Srba bivših nositelja stanarskih prava, potvrdio nam je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac. Ukupno je podneseno 13.126 zahtjeva, a dosad ih je pozitivno riješeno 4.751.

No, sama realizacija i zbrinjavnje te najugroženije kategorije povratnika ozbiljnije je otpočela tek posljednjih mjeseci.

Potpredsjednik hrvatske Vlade Slobodan Uzelac ističe da je stambeno zbrinjavanje Srba povratnika jedno od ključnih u Koalicijskom sporazumu između vladajuće Hrvatske demokratske zajednice i Samostalne demokratske srpske stranke:
«Treba dovršiti organiziranu obnovu ili isplate potpore za obnovu i to za 70 posto preostalih rješenja u 2008., a ostatak u 2009. godini. Drugo, treba izmijeniti i dopuniti Zakon o obnovi, tako da osobe koje su izgubile stanarsko pravo imaju pravo na organiziranu obnovu svojih obiteljskih kuća ili na obnovu stana u kojem imaju status zaštićenog najmoprimca. I, konačno, uništenu ili oštećenu privatnu imovinu, koja se nalazi izvan područja važenja Zakona o obnovi,Vlada će nadoknaditi posredstvom instituta obeštećenja ili priznavanja prava na obnovu.»
Svi podneseni zahtjevi, pozitivno ili negativno, trebali bi biti riješeni do kraja iduće godine:
«Kako? Ili tako što će ljudima biti dodijeljen stan u državnom vlasništvu koji je sad slobodan, prazan, ili tako što će na tržištu biti kupljena stambena jedinica na koju čovjek ima pravo ili će se, i sad je to novo - sporazumno otvoriti mogućnost da čovjek na svom gradilištu gradi objekt o trošku države, u gabaritima na koja ima pravo, putem novca ili građevinskog materijala na koji ima pravo.»
Šezdesetosmogodišnja umirovljena medicinska sestra Nada Žutić iz Topuskog vratila se još 1997. i odmah podnijela zahtjev za povrat bivšeg stana ili odgovarajuće zbrinjavanje, ali do danas ništa, pa ne vjeruje puno ni najnovijim vladinim obećanjima.
«Ja već 11 godina to sve potražujem i nikad do sada ništa nije riješeno. Ali, imam dojam da se sve koči na lokalnoj razini. Sad je već skoro godinu dana kako su mi rekli 'prva si na redu...prva si na redu..' al' taj red nikad nije došao. Znate da čovjek razmišlja i na suicid, vjerujte mi. Ta degradacija me više...ne znam, ne znam. Već sam rekla, ako mi što i riješe to će biti pred smrt.»
Predstavnica Hrvatskog helsinškog odbora u Kninu Iris Vasiljević kaže da se i na tom području problem bivših nositelja stanarskih prava tek sada otpočeo rješavati, ali da se ljudi jako žale na ponuđena rješenja:
«Nama se sve više obraćaju građani, bivši nositelji stanarskih prava i negoduju jer im u Regionalnom uredu za prognanike nude neuvjetne stanove. Obilaskom nekih od tih stanova utvrdili smo da se zaista radi o devastiranim stanovima, suterenima, montažnim objektima, niskim prizemljima i starim zgradama kojima je potrebna detaljna rekonstrukcija.»
Branko Vasiljević iznosi slučaj svojih roditelja koji su prije rata imali trosobni stan u Kninu, a ovih dana im je ponuđena adaptirana 'šupa':
«To je stan doslovce u podrumu.Okolo su šupe, drvarnice ostalih ljudi i jedna od tih drvarnica je adaptirana u nekakav stan. Ostali smo zaprepašteni. Tako da oni mogu reći 'ponudili smo stan', kakav-takav, pa, prihvatio ga čovjek ili ne, oni su to 'riješili', oni to administrativno rješavaju i, eto, onda će reći da je to sve riješeno i 'idemo dalje'.»
Hrvatska je godinama negirala problem izbjeglih Srba, bivših nositelja stanarskih prava, pravdala se da katregorija 'stanarskog prava više ne postoji', ali zbog pritiska međunarodne zajednice Vlada je ipak krenula u odgovarajuće stambeno zbrinjavanje i te kategorije povratnika. U Karlovcu su konačno i vrlo zadovoljni, izgrađena je cijela zgrada i ljudi su uselili u potpuno nove stanove, no u cjelini je riječ o još velikom problemu, zaključuje predastavnica Hrvatskog helsinškog odbora:
«Smatram da su bivši nositelji stanarskog prava najugroženija kategorija građana, samim tim što se njihovi zahtjevi tek sad rješavaju, neki i 12 godina nakon podnošenja. Sada se rješavaju slučajevi osoba koje su podnijele zahtjev 1996. i 1997. godine i postavlja se pitanje koliki će broj slučajeva uopće moći biti riješen?!»
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG