Dostupni linkovi

Opstrukcije rada Instituta za traženje nestalih


Posmrtni ostaci jedne od žrtava genocida nad Bošnjacima u Srebrenici

U Bosni i Hercegovini se traga za preko 12.000 nestalih u proteklom ratu. Nadu da će pronaći svoje najmilije porodicama je u januaru ove godine dodatno unijelo osnivanje državnog Instituta za traženje nestalih. No problemi koji prate osnivanje ove institucije od samog početka nisu stali.

Posljednji u nizu nastao je jer uposleni već četiri mjeseca ne dobijaju plate. U isto vrijeme iz RS upozoravaju da će ponovo reaktivirati entitetsku Kancelariju za ekshumacije.

Ema Čekić
šesnaest godina traga za tijelom svog supruga. On je jedan od preko 12.000 nestalih osoba u BiH. Bol, ali i nadu kroz koju godinama prolaze porodice nestalih u ratu, teško je opisati, kaže Ema:

„Jedna nada: živ je, druga nada: očekuješ da ti neko nešto kaže da je pronađen. I u tom trenutku se sve slama. Vjerujte mi, ja sjedim u svojoj kući i ako neko na zvono pozvoni jako, a ja izletim istog trenutka, očekujući da je to moj suprug odnekud došao.“

Prema podacima nevladinih organizacija, u BiH je do sada registrovano više od 300 masovnih grobnica i 900 slučajeva masovnih ubistava u kojim su žrtve mahom bili civili. Veliki broj nestalih osoba je pronađen. Novu nadu porodicama onih koji nisu pronađeni donijelo je formiranje državnog Instituta za traženje nestalih. Brojni problemi koji su pratili osnivanje ove institucije od samog početka nastavljeni su i kada je Institut u januaru ove godine počeo da radi. Predsjednik Upravnog odbora Instituta Dušan Šehovac navodi da je cijela godina potrošena u pokušajima da se izabere Nadzorni odbor, a da je pola godine potrebno da se zaposlenim daju plate:

„Na terenu ljudi rade. U svakom dijelu BiH istražitelji i službe Instituta rade svoj posao iako ne primaju novac. A teško je tražiti odgovornost. Odgovornost je kod neprimjene nekih zakona koji su na nivou BiH, koji govore o mjesnoj nadležnosti tužilaštava, Državnog tužilaštva... A neka tužilaštva neće da rade, kažu da je to problem koji treba raditi Državno tužilaštvo. A onda se ne priznaje Državno tužilaštvo jer se traži da se priznaju neke entitetske nadležnosti. To su jednostavno ti klasični problemi u Bosni i Hercegovini koji se na jedan jako težak način oslikavaju kroz rad Instituta.“

Često je problem, kažu u Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica BiH, i nesaradnja porodica. Saliha Đuderija iz ovog Ministarstva podsjeća da je za funkcionisanje Instituta takođe bitna i saradnja svih dijelova civilne vlasti:

„To je ipak pitanje rada ne samo Instituta nego i rada ostalih institucija. Institut nekako reprezentuje i sve druge naše probleme koje imamo u BiH.“

Radom državnog Instituta posebno su nezadovoljni predstavnici porodica nestalih iz Republike Srpske. Smatraju da je Institut ispolitizovan i da u radu ima selektivan pristup. Predsjednica Odbora porodica zarobljenih i nestalih RS Mirjana Simanić:

„Do proteklih pet mjeseci, po našim informacijama, bilo je 600 identifikovanih lica bošnjačkog naroda, a pet lica srpskog naroda i tu se negdje, da kažem, prelila čaša u procesu traženja nestalih Srba.“

I dok se uposlenici Instituta, koji je jedva formiran, suočavaju sa nebrojenim teškoćama, stiže nova prijetnja. Premijer RS Milorad Dodik najavljuje obnovu rada entitetske Komisije za nestala lica:

„Vlada je spremna da ponovo reaktivira Kancelariju za ekshumacije i mi ćemo već na sljedećoj sjednici u RS i na ovoj ili sljedećoj sjednici Vlade donijeti o tome odgovarajuću odluku i obezbijediti određena sredstva.“

U isto vrijeme Okružna tužilaštva u RS izjasnila su se da neće raditi više proces identifikacija i ekshumacija, što Institutu dodatno otežava posao. Jasminka Džumhur članica Upravnog odbora:

„Upravni odbor se nastojao usmjeriti prema uspostavi jedinstvene baze podataka i prema uspostavi jednog sistemskog pristupa ekshumacijama i identifikacijama kao i kroz izradu plana i jačanja saradnje sa Tužilaštvima, jer trenutno nam je zaista najveći problem činjenica da su se Okružna tužilaštva u RS izjasnila da neće više raditi procese identifikacije i ekshumacije.“

Posljednji u nizu problema u funkcionisanju Instituta za traženje nestalih su plate koje uposlenicima nisu isplaćene četiri mjeseca. Rasprava o visini mjesečnih naknada za rad zaposlenih u ovoj instituciji i Ministarstva trezora i finansija još nije završena. Jasminka Džumhur kaže da, iako je Vijeće ministara prihvatilo prijedlog pravilnika o platama, danas se tvrdi da je traženi iznos neopravdano visok:

„Mi smo rekli: nema nikakvih problema. Ako je to jedini razlog, Upravni odbor jeste spreman da koriguje i da nađe neke parametre, ali ne možemo se vratiti retroaktivno u taj proces jer ono što je na snazi, mora se primijeniti, ma kako bilo loše.“

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić:

„Ja znam da problem sa finansiranjem ne postoji jer je bila obaveza da Institut uskladi pravilnik o platama sa odlukom Savjeta ministara. Ukoliko se usklade, plate će na vrijeme biti plaćene i svako ima pravo da bude zadovoljan ili nezadovoljan, da daje primjedbe. Na to se moramo naučiti i svi moraju raditi u skladu sa zakonom.“

Institut za traženje nestalih oformljen je od entitetskih komisija koje su do sada obavljale ovaj posao. Jedna od obaveza bila je i preuzimanje 34 zaposlenih koji su radili u tim komisijama. Politički pritisci, nemogućnost dogovora i opstrukcije rada Instituta od samog osnivanja najviše pogađaju porodice žrtava. Ema Čekić:

„Mi smo sad ogorčeni. Mi ne znamo šta ćemo dalje. Sad je sve stalo. Očekujemo šta će država riješiti, međutim, država ništa ne rješava. Institut ne funkcioniše.“

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG